Izbori u Velikoj Britaniji: tko što hoće?

BREXIT

Torijevci – Konzervativna stranka

"Get Brexit done": Premijer Boris Johnson je odlučan u tome da provede Brexit. Iako nije održao svoje obećanje da će Velika Britanija napustiti EU 31. listopada. On se nada da će na svoju stranu privući frustrirane mrzitelje EU-a i izbore iskoristiti da osigura izlazak Velike Britanije iz EU-a. Nakon toga se zemlja, kako on najavljuje, može baviti važnijim i do sada zapostavljenim temama kao što su obrazovanje, izdvajanja za nacionalni zdravstveni sustav i jačanje gospodarstva – kada se neizvjesnost oko Brexita okonča.

Vjerojatno nije realističan cilj konzervativaca da u roku godinu dana nakon napuštanja EU-a bude postignut dogovor o slobodnoj trgovini s Unijom. Naime, za pregovori oko ugovora o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade, kojeg brojni zagovornici Brexita vide kao koncept za Veliku Britaniju, trajali su sedam godina. Osim toga: za svaki ugovor koji se sklapa u ime EU-a potrebna je suglasnost svih 27 država članica.

Laburistička stranka – socijaldemokrati

Najvažnijoj oporbenoj stranci Velike Britanije se predbacuje da je kolebljiva kada je riječ o Brexitu. Obećanja laburista da će u roku od šest mjeseci nakon pobjede na izborima „urediti Brexit“ konzervativci nazivaju „politikom iz bajki“. Šef laburista Jeremy Corbyn želi postići bolji ugovor s EU-om i onda na drugom referendumu omogućiti Britancima da odluče podržavaju li taj ugovor ili žele ostati u Uniji. Na taj način Corbyn pokušava udovoljiti protivnicima i zagovornicima Brexita u vlastitim redovima.

Liberalni demokrati – liberali

Liberali se pokazuju kao europski puristi jasnom i jednostavnom porukom: Mi ćemo poništiti Brexit. Poruka predsjednice stranke Jo Swinson da je Velika Britanija jača unutar EU-a nailazi na veliku podršku protivnika Brexita. Ona Liberalne demokrate vidi kao jedinu stranku s jasnom politikom zalaganja za ostanak u EU. Iako prema ispitivanjima javnog mnijenja sada imaju podršku 19 posto glasača, postoje indicije da bi glasači laburista mogli sada dati podršku liberalima i to zato što su nezadovoljni Corbynovim kolebljivim kursom kada je u pitanju Brexit.

OBRANA I SIGURNOSNA POLITIKA

Torijevci

Boris Johnson nije propustio ni jednu priliku da predstavi svoju viziju „globalne Velike Britanije" izvan EU-a – od investicija u svemirske misije preko jačanja brodogradnje do modernizacije britanske mornarice. No utjecaj Velike Britanije na svjetskoj političkoj sceni će vjerojatno biti smanjen, posebice jer iz EU-a izlazi u trenutku kada je narušen njen tradicionalno dobar odnos sa SAD-om.

U prošlosti je Johnson najavljivao da želi preispitati obrambene obveze i da teži labavijoj suradnji s Europom. Ujedinjeno Kraljevstvo je bez sumnje najjača oružana snaga u EU-u i pored Francuske jedina zemlja članica koja se može pohvaliti s kompletnim spektrom vojnih mogućnosti. Pojedinosti odnosa nakon Brexita su nejasne, ali izvor iz kruga bliskog vladi je citiran sljedećom rečenicom: „Budući odnosi bi trebali uključivati sigurnosno partnerstvo, koje Veliku Britaniju i i EU stavljaju u poziciju da se zajednički bore protiv opasnosti kojima su naši građani izloženi u zemlji i inozemstvu.“

Laburisti

Laburisti napadaju torijevce i ističu da je broj zaposlenih u vojsci od 2010. godine jako i postojano padao. Izborni program će vjerojatno ponoviti obećanja iz 2017. godine da se nastavi s Trident-programom o nuklearnom naoružanju kao sredstvu zastrašivanja i da se zadrži britansko članstvo u NATO-u. Međutim postoji zabrinutost kako u Velikoj Britaniji tako i u EU-u da bi se Corbyn i drugi ljevičari mogli distancirati od ovih obveza ako oni pobijede na izborima.

Liberalni demokrati

Liberali će se koncentrirati na kontrolu izvoza oružja naglašavajući vrijednost militarizma i svoju opredijeljenost za NATO i UN. Njihov vanjskopolitički glasnogovornik Chuka Umunna ne isključuje ulazak u euro-zonu u slučaju da Velika Britanija ostane u EU-u. Njegova vizija obuhvaća EU čija se „ekonomska jezgra“ vrti oko Njemačke i čiju „obrambenu i sigurnosnu jezgru" predvode Britanci.

MIGRACIJA

Torijevci

Useljavanje je bilo središnja točka kampanje za Brexit prije referenduma. Konzervativcima je ova tema služila kao municija kako bi demonstrirali da „ponovo uspostavljaju kontrolu" nad tim tko smije ući u Veliku Britaniju. S tim ciljem bi oni rado uveli sustav bodovanja za stručnu radnu snagu prema australijskom receptu. Koncept međutim ostaje porozan. Torijevci su ugušili raspravu o određivanju kvota o useljavanju stručne radne snage i ciljevima migracije. Oni očito radije žele spriječiti uvođenje točnog broja, jer bi to moglo pokazati da su prazna njihova obećanja o smanjenju broja useljenika.

Laburisti

Laburisti žele suprotno: slabije kontrole migracije. Na stranačkom kongresu su članovi stranke glasali za to „da se zadrži i nadogradi pravo na slobodu kretanja“. Oni odbacuju sustav baziran na primanjima useljenika i njihovoj koristi za gospodarstvo. Zaključak ne definira koliko daleko treba ići sloboda kretanja – da li ona, primjerice, uključuje i građane izvan EU-a. Bilo kako bilo: laburisti će temu emocionalno potaknuti i napasti konzervativce zbog njihovog vjerojatnog nedostatka suosjećanja prema migrantima.

Liberalni demokrati

I oni će se očigledno obrušiti na konzervativce zbog omalovažavanja teške sudbine migranata i izbjeglica. Obećanje liberala glasi: tražitelji azila smiju raditi onoliko dugo koliko traje njihov ugovor i donja granica prihoda za ponovno spajanje obitelji treba biti smanjenja.