Izdaja državne tajne ili pravo javnosti na informaciju?
3. kolovoza 2007
Uzbuđenje je veliko, ali i povjerenje u pravnu državu. Jer njemački Ustav garantira veliku medijsku slobodu. Prošlih su godina, međutim, učestali istražni postupci protiv novinara zbog sumnje da odaju države tajne. Glasnogovornik Njemačkog novinarskog društva Hendrik Zörner zaključuje:
«Prag je za istražne organe u svakom slučaju postao niži, sloboda medija na žalost nije više tako na cijeni kao što bi trebala biti. Posebno je skandalozno da su sada zastupnici u Bundestagu svojim glasovima omogućili ovu istragu.»
Istražni odbor Bundestaga nadležan za tajnu službu BND u većini se izjasnio za podizanje kaznene prijave protiv novinara nakon što su objavljeni dokumenti o protuterorističkim aktivnostima okarakterizirani kao tajni. Predsjednik Odbora, Volker Kauder iz CDU-a kaže:
«Odjednom je istražni odbor za BND bio pun rupa poput švicarskog sira. Mogao si više saznati o nekim dokumentima iz tiska, nego iz izvještaja koji smo mi predočili.»
I upravo je to skandal, smatra zastupnica lijeve stranke Petra Pau koja je glasala protiv podizanja kaznene prijave: da je savezna vlada u tajnosti pred Bundestagom držala veliki broj važnih informacija.
Novinari su joj, pak, pomrsili račune, smatra Petra Pau. No, oni se ne trebaju previše brinuti, smatra Hendrik Zörner iz Njemačkog novinarskog društva.
«Ja polazim od pretpostavke da će istražni postupak u nekom trenutku biti obustavljen i da neće biti podignuta tužba. To smo već imali prilike doživjeti u više od 180 slučajeva. Ne postoji niti jedan jedini primjer u kojem je neki novinar bio na kraju osuđen.»
Zadnji i vrlo poznati slučaj u kojem su političari pokušali zaustaviti, odnosno kazniti novinare za objavljivanje tajnih podataka bio je slučaj magazina Cicero. Savezni Ustavni sud je u veljači raciju koja je tada provedena u prostorijama novine proglasio protuustavnom na što je i Hamburško državno odvjetništvo obustavilo istragu.