Izgradnja istoka: Mnogo novca i mnogo obećanja
29. rujna 2010Kada turisti sa zapada Njemačke borave na istoku ove zemlje, onda često ostaju u čudu kada vide sanirane zgrade, nov asfalt na ulicama i modernu infrastrukturu gradova kakva se jedva može naći na Zapadu. Često se pitaju - Što se još može "obnoviti"? Zaista, mnogo toga je učinjeno proteklih 20 godina. Ipak, obnova je trajala prilično dugo. To priznaje i Lothar de Maizière, koji je u ožujku 1990. na prvim slobodnim izborima imenovan za posljednjeg premijera nekadašnjeg DDR-a.
"Svi smo mislili da će to ići mnogo brže. Ali onaj tko danas ne vidi da je istok "procvjetao", taj je ili slijep, ili glup."
Postoje samo procjene o tome koliko je koštalo ujedinjenje. Institut za gospodarska istraživanja u Halleu smatra da je od 1991. do 2009. u obnovu istoka uloženo oko 1.300 milijardi eura.
Kobni mjenjački tečaj 1:1
Za takve vratolomne troškove nije kriva tek obnova dotrajale infrastrukture ili financijska podrška posrnulim poduzećima. Ono što je uslijedlilo nakon ujedinjenja je bio raspad cjelokupnog gospodarskog sustava nekadašnjeg DDR-a, što je enormno povećalo broj nezaposlenih. Tako je dvije trećine od tih 1.300 milijardi eura otišlo na isplatu socijalne pomoći nezaposlenim Nijemcima kojih na Istoku još uvijek ima više nego na Zapadu.
To je zapravo neželjena posljedica nakon što su 1. srpnja 1990. ujedinjeni gospodarski, monetarni i socijalni sustav BRD-a i DDR-a - drugim riječima, kada je i na Istok uvedena zapadna njemačka marka (DM). "Na crno" se istočnonjemačka marka mijenjala po kursu koji je iznosio i 10 istočnih za jednu zapadnonjemačku marku pa su građani DDR-a oduševljeno prihvatili vijest kako će mirovine i ušteđevine do 6.000 DDR-maraka biti mijenjane u omjeru jedan prema jedan za njemačku marku.
Ali za gospodarstvo tog dijela Njemačke je ta odluka imala fatalne posljedice. Cijena proizvoda koje su proizvodili poduzeća u bivšem DDR-u su postala jednaka - ponekad čak i skuplja od proizvoda sa Zapada, a povrh toga su i djelatnicima morala isplaćivati plaće u "zapadnoj", sada zajedničkoj valuti. Nije bilo teško predvidjeti, što će to značiti ako jedan Wartburg košta isto kao i Audi - i malo koje poduzeće na Istoku je izdržalo nemilosrdnu konkurenciju. Građani nisu htjeli više kupovati proizvode s istoka. Bilo da se radi o namirnicama, tehničkim uređajima ili automobilima - svi su kupovali samo robu sa zapada.
"Nismo imali izbora"
Stručnjaci su već tada predviđali da će monetarna unija uništiti gospodarstvo nekadašnjeg DDR-a, ali ondašnji ministar financija Theo Waigel tvrdi da nije bilo alternative tom potezu:
"U ministarstvu financija smo razmatrali sve moguće opcije, od postepenog prelaska na novu valutu pa do planova za optimizaciju tamošnjeg gospodarstva, ali ti planovi nisu mogli biti realizirani. Osim, ako smo htjeli povući novu granicu unutar Njemačke."
I u ujedinjenoj Njemačkoj gospodarstvo je bilo podijeljeno na "istok" i "zapad". Zapadnonjemačke tvrtke prodavale su svoje proizvode na istoku, ali radna mjesta su ostajala na zapadu. U istočnim saveznim zemljama vrlo sporo su se otvarala nova radna mjesta u proizvodnji. I danas gospodarski učinak po glavi stanovnika na istoku iznosi svega 71 posto učinka na zapadu.
Da li je napravljen loš posao?
Bivšeg ministra financija Thea Weigela prije nekoliko godina je jedan američki biznismen pitao da li je "kupovina istoka" uopće bila dobar posao.
"To me donekle iznerviralo i rekao sam: Da, dobro, trajalo je nešto duže i koštalo više nego što smo planirali, ali zato 18 milijuna ljudi danas živi u slobodi i demokraciji. A ako se vi u Iraku u roku od deset godina budete mogli pohvaliti istim bilancom, onda možete ponovo postaviti to pitanje", kaže Weigel.
Izgradnja istoka Njemačke bila je najveća akcija solidarnosti u ovoj državi, ali i akcija koja još nije završena. Nijedna istočna savezna država još uvijek se ne može financirati vlastitim sredstvima. Pakt solidarnosti, poseban porez na plaće svim zaposlenim u Njemačkoj, ubirati će se sve do 2019. Drugim riječima, i slijedećih godina će rijeke novca i dalje morati teći u pravcu istoka.
Autori: Sabine Kinkartz/Azer Slanjankić
Odg. ur.: A.. Šubić