Izolacija i djeca s prekomjernom težinom

Roditelji vjerojatno rade od kuće, djeca ne idu u školu. Članovi obitelji su na duže razdoblje svaki dan bliži jedni drugima nego inače. "Neki roditelji tek sada shvaćaju koliko njihova djeca svaki dan jedu. Kod nekih od njih nastaje čak zastrašujući osjećaj da njihova djeca više niti ne rade nište drugo nego jedu", kaže Thomas Huber s klinike Kordo u njemačkom Bad Oeynhausen. Ova klinika je specijalizirana za poremećaje prehrane.

Previše kupovine i previše hrane

U vrijeme korone život u brojnim obiteljima izmiče kontroli, i život djece i roditelja. Strah od toga da bi moglo nestati hrane doveo je do pretjerane kupovine.

U ostavama je znatno više namirnica nego što je to bio slučaj prije korone, a pri tome nije riječ samo o tjestenini, riži i gotovim jelima. I kvarljivu robu poput voća i povrća su brojni masovno kupovali – a ove namirnice zapravo predstavljaju zdravu hranu. "Nije toliko riječ o tome što djeca jedu, nego više koliko jedu", kaže Huber. Za neke je hrana jedna vrsta suočavanja sa stanjem, način da se prevlada neuobičajena i prijeteća situacija.

Kad su roditelji na izmaku snaga

Roditelji se pokušavaju koncentrirati na homeoffice, ali djeca zanovijetaju, dosađuju se, nestrpljiva su. Tada je upravo najjednostavnije odmrznuti pizzu ili burger. To je problematično upravo onda kada djeca ionako imaju problem s pretjeranom težinom.

Postoje obitelji u kojima se situacija zaoštrava, kaže Huber. "Možda roditelji tek u izvanrednoj situaciji poput pandemije koronavirusa primjećuju da djeca imaju ozbiljan poremećaj ishrane. "Za mnoge je to preveliko opterećenje, ne znaju na koji način se odnositi prema problemu", kaže Huber.

Jednostavno zaključati namirnice se ne čini kao rješenje, prije je potrebno pričati jedni s drugima i slušati jedni druge. Tako funkcionira i većina profesionalne terapije kojom se tretira prekomjerna težina.

Sve je drugačije

"Djeca s prekomjernom težinom i mladi posebice pate zbog sadašnje situacije", kaže Huber. "Ovo je uznemirujuće vrijeme. Trudimo se da mladim pacijentima damo što je više moguće sigurnosti", kaže on. No trenutno upravo nije moguće uvijek sresti djecu i mlade osobno da bi im se ponudila pomoć. Klinika Charite u Berlinu pokušava ovaj problem riješiti telefonskim razgovorom.

Bolje stvari postaju bolje, loše lošije

"Savjetovanje preko telefona, koje nudi Charite, je primljeno dobro i sa zahvalnošću", kaže Susanna Wiegand s Klinike za djecu na Chariteu u Berlinu. Postoje, kako kaže, zaista pozitivni aspekti u tome. "Stvara se zanimljiva atmosfera. Tijekom telefonskih razgovora s našim mladim pacijentima je gotovo kao da smo ih posjetili kod kuće jer se oni nalaze još uvijek u svoja četiri zida", kaže Wiegand.

Neke obitelji vrlo dobro izlaze na kraj sa situacijom nastalom uslijed korona pandemije i u tome vide šansu za međusobni odnos. One određuju fiksnu dnevnu rutinu, redovno ručaju zajedno. "To su najčešće obitelji koje već imaju određenu, zdravu strukturu", kaže Wiegand. "Ovdje je za sve pozitivno da mogu provesti više vremena skupa. U to spadaju i zajednički objedi ili zajedničko kuhanje." To s druge strane pomaže djeci i mladima s prekomjernom težinom da ojačaju samopouzdanje.

Ovo stanje predstavlja teškoću za obitelji u kojima još prije korone nije bilo jasne strukture. Sada uz to dolaze još izvanredne okolnosti. Ustati ujutro rano kako bi se išlo u školu? Požuriti kako se ne bi zakasnilo na autobus? To nedostaje i obitelj se mora ponovo pronaći. "Obitelji u kojima prije korone nije bilo jasnih struktura i u kojima je suradnja članova obitelji bila loša, kod njih je sada često još gore", kaže Wiegand.

Nema policijskog sata

Društvene mreže sada igraju još veću ulogu koja je i onako velika. One više nego ranije služe kao zamjena za socijalne kontakte. Teško je zamisliti koliko čokolade ili cole ili čipsa djeca konzumiraju dok sjede ispred kompjutera i uz to stalno nešto jedu.

Brojna djeca sjede znatno duže ispred televizora i idu kasno u krevet. "Ritam spavanja je narušen. Zbog toga trpe i navike kada je riječ o ishrani i to može postati veliki potencijal za sukobe", kaže Wiegand.

Nema fiksnog vremena za obroke, djeca i odrasli preko dana stalno jedu grickalice i slatkiše. U kombinaciji s malo ili bez imalo kretanja, koje barem malo apsorbira unos kalorija, lako dolazi do povećanja kilograma.

Njemačka djeca s prekomjernom težinom

Prema navodima njemačkog Ministarstva za zdravstvo, 8,7 posto djece i mladih između tri i 17 godina u Njemačkoj su prekomjerne težine. Kod 6,3 posto je još dramatičnije: oni su pretili, pate dakle od velike prekomjerne težine (Podaci iz rujna 2019. godine). Još kao djeca oni imaju zdravstvene probleme koji onda ostanu i kada odrastu. Tu spadaju primjerice bolesti srca i krvožilnog sustava ili problemi sa zglobovima. Jedna od posljedica može biti i depresija.

Čokolada umjesto sporta

"Mi od naših mladih ljudi trenutno očekujemo jako puno", kaže Huber. Za sve nas je ova situacija neuobičajena. Socijalni kontakti nedostaju. Oni su upravo važni za djecu i mlade koji imaju prekomjernu težinu jer oni mogu služiti kao jedna vrsta socijalne kontrole. Ako ih nema može doći do uzimanja hrane bez ikakvih ograničenja, bez granica.

Trenutno nema sporta u školama, školskim udrugama, nema plivanja u bazenima, igrališta su zatvorena, kretanja općenito nedostaje. Gubitak mišićne mase se odvija znatno brže od njegove izgradnje. Nebavljenje sportom i umjesto toga provođenje sati ispred kompjutera ili televizora je poznato kao nezdravo. Tijelo to može u određenoj mjeri podnijeti ako to nije više od dva sata dnevno. Nakon toga počinje kritična faza.

Postoji li dakle opasnost da vrlo skoro zbog drugačijeg načina života u vrijeme korona krize bude još više djece i mladih s pretjeranom težinom? "Ne", kaže Huber. "Dok se prekomjerna težina manifestira na djeci i mladima potrebni su najčešće mjeseci, ako ne i godine", kaže on.