1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Je li Hrvatska kršila vojni embargo za Libiju?

11. ožujka 2011

Dok je Francuska predložila zračne napade na Libiju, a glavni tajnik NATO-a Rasmussen odbio to komentirati, hrvatski ministar obrane Davor Božinović odgovarao je na pitanja hrvatskih novinara u Bruxellesu.

https://p.dw.com/p/R8E4
Anders Fogh Rasmussen
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh RasmussenFoto: dapd

NATO je poslao dodatne brodove u na područje oko Libije kako bi što bolje kontrolirao embargo na uvoz oružja u tu zemlju, naglasio je glavni tajnik NATO-a Rasmussen. Savez nije donio odluku o uspostavi zone zabrane letova, ali je poručio da je NATO spreman "za sve eventualnosti".

Na pitanje hoće li u misiji sudjelovati i Hrvatska kao članica NATO-a, u slučaju da NATO dobije mandat za intervenciju u Libiji, ministar Božinović je rekao da je „za sada preuranjeno govoriti o mandatu za vojno djelovanje“.

Zastave NATO-a i Hrvatske
Hrvatska će odlučiti o potrebama slanja vojnika u svojim institucijamaFoto: AP GraphicsBank/DW

„Mislim da smo od takve akciju daleko, jer ne postoji rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i mislim da NATO u ovoj situaciji djeluje vrlo oprezno s punom sviješću da je situacija u Libiji unatoč svemu vrlo složena. To ne znači da treba promatrati samo Libiju već širi kontekst koji se tiče cijele sjeverne Afrike", upozorio je hrvatski ministar. On je ukazao da su rasprave koje se vode u NATO-u vrlo „odgovorne i dugoročno usmjerene, a ne samo kako se postaviti u jednom konkretnom pitanju“.

Ako dođe do mandata za vojnu akciju NATO-a, tada će o slanju hrvatskih vojnika odlučiti hrvatske institucije, a to je Hrvatski sabor, ali za sada je o tome trenutno bespredmetno raspravljati, poručio je ministar Božinović.

Hrvatska ne krši sankcije

Na pitanje bi li Hrvatska mogla imati problema zbog toga što je nedavno jedno hrvatsko brodogradilište proizvelo i isporučilo čak šest brodova Libiji, a druga hrvatska poduzeća izvezla kacige u Libiju, ministar obrane Davor Božinović je rekao kako "Hrvatska ne može imati nikave posljedice kao ni hrvatske tvrtke koje su legitimno sklapale poslove - kada su ih sklapale - s nadležnim instituacijama spomenutih zemalja“. Ministar je dodao: "Da je nešto bilo sporno i problematično, Hrvatska bi bila obaviještena". Prema Božinovićevim riječima, "nema govora da je bilo tko u Hrvatskoj kršio sankcije UN-a". To ne bi dopustile ni hrvatske vlasti niti hrvatske tvrke koje vrlo uspješno posuluju s ovim dijelom svijeta, dodao je ministar obrane.

Oružani ustanak u Libiji
Oružani ustanak u LibijiFoto: picture-alliance/dpa

O sastanku ministara hrvatski predstavnik je poručio da je susret bio "vrlo uspješan i kretivan, jer za stolom sjede demokracije, a kada za stolom sjede demokracije, svatko ima pravo iznijeti svoja mišljenja i svoje poglede na situaciju".

Pravi NATO, kakvog je Hrvatska zamišljala

Božinović je na kraju izjavio da smatra da je "to pravi NATO, onakav kakvog je Hrvatska zamišljala kada je ulazila u NATO savez u kojem se čuje i hrvatski glas. Što se tiče atmosfere sastanka, nju je obilježio oprezan pristup jednom vrlo osjetljivom pitanju i području.

Danas (11.3.) članice NATO saveza vijećaju o sigurnosti u Afganistanu. Osim ministara obrane 28 članica NATO-a na sastanku sudjeluju i ministri još 20 zemalja čiji vojnici čine dio snaga ISAF-a koje broje ukupno 132.000. vojnika. Na sastanku će sudjelovati i afganistanski ministar obrane Abdul Rahim Wardak. U razgovorima će biti riječi o obuci policajaca i vojnika koji bi od 2014. godine trebali jamčiti sigurnost u svojoj zemlji. Ministri će razgovarati i o tome kako bi NATO trebao podržati Afganistan i nakon 2014.godine.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: D. Dragojević