Je li politička kriza u BiH dostigla vrhunac?
5. rujna 2019
Nije pomoglo ni posredovanje odlazećeg šefa Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka. Politički lideri u BiH, Bakir Izetbegović – predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Milorad Dodik – lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dragan Čović – predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) nisu u predviđenom roku, do 5. rujna, formirali vlast u skladu s rezultatima Općih izbora iz 2018. godine. U BiH je, međutim, malo tko iznenađen ovim neuspjehom, kaže za Deutsche Welle politički analitičar iz Ljubuškog Mladen Bošnjak.
"To je njihova praksa, da sami sebe pobijaju, da ne drže do svoje riječi. Wigemark zbunjen odlazi iz BiH, ne shvaćajući ovdašnje političke lidere. Politička kriza u BiH ne može biti veća nego što jest, a sljedeća faza je rat, htjeli mi to priznati ili ne. Naši političari po svaku cijenu bježe od europskih integracija jer ih s ulaskom u Europsku uniju i NATO čeka sudbina Ive Sanadera, Ivice Todorića, Lovre Kuščevića... To je ono što plaši političke elite u BiH zbog čega ne drže ni do svoje riječi niti do potpisa", kaže Bošnjak.
Dodik inzistira da BiH prati Srbiju
U nedavnom komentaru za DW je sporazum političkih lidera BiH o formiranju vlasti pozdravio i bivši visoki predstavnik, njemački diplomat Christian Schwarz-Schilling, ali je već tada izrazio sumnju da će dogovor biti realiziran u predviđenom roku. "Riječ je samo o pismenoj spremnosti stranačkih vođa da formiraju vladu u idućih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Europske delegacije u BiH Lars-Gunnar Wegemark. No, dogovor svakog trena može pasti u vodu", rekao je Schwarz-Schilling upozoravajući na Dodikovo protivljenje putu BiH ka NATO-u.
To se i dogodilo, a kamen spoticanja je upravo Godišnji nacionalni program za NATO. Riječ je o tehničkom dokumentu koji je dio ranije preuzetih obveza BiH u okviru Akcijskog plana za članstvo u NATO (MAP - Membership Action Plan). Za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika sporan je nastavak suradnje s NATO-om i on traži da BiH u tom procesu prati Srbiju. Bakir Izetbegović inzistira na hitnom slanju Godišnjeg nacionalnog programa za NATO pri čemu ima potporu druge dvojice članova Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Dragan Čović smatra da treba "odmah formirati Vijeće ministara", pa tek onda raditi na NATO integracijama.
Aktivniji američki angažman na Zapadnom Balkanu
Mladen Bošnjak vjeruje da su to sve igre političkih elita koje se svim silama trude opstruirati europski i euroatlantski put BiH. "Oni su svjesni da će ulaskom u Europsku uniju i NATO morati prihvatiti i europske standarde, a time i vladavinu prava", kaže Bošnjak. Naš sugovornik smatra da u rješenju aktualne političke krize u BiH može pomoći i nedavno imenovani američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer. "On apsolutno može pomoći, i ne samo Palmer, već i neki nižerangirani američki diplomat, samo ako je odlučan i ako za to ima mandat iz Washingtona", kaže Bošnjak.
Dopisnik Al Jazeere Balkans iz Washingtona Ivica Puljić smatra da će Matthew Palmer od stranačkih lidera i članova Predsjedništva BiH prije svega, tražiti da prekinu negativnu retoriku. "Palmer je već uputio oštre poruke Miloradu Dodiku. Amerikanci se aktivnije uključuju u BiH najviše zbog straha od širenja ruskog utjecaja, a Dodik je tu ključna karika", kaže Puljić.
Nakon petog rujna bit će šesti, pa sedmi...
Nakon što je imenovan za američkog izaslanika za Zapadni Balkan, Matthew Palmer je predstavio svoju viziju uređenja balkanskih država. U intervjuu za ljubljanski list Delo kazao je da podržava građansko uređenje država ove regije. "Naša vizija Zapadnog Balkana je da sve zemlje budu građanske, a ne samo vlasništvo određene etničke grupe. U BiH bi to poboljšalo osjećaj za nacionalni, državni identitet, za razliku od njegove tradicionalne etničke pripadnosti", kazao je, između ostalog, Palmer.
Iako rok za realizaciju sporazuma potpisanog početkom kolovoza ističe u četvrtak (5.9.), nema jasnih naznaka da bi političari uskoro mogli postići dogovoro njegovim ključnim točkama – formiranju Vijeća Ministara, Godišnjem nacionalnom programu, osiguranju zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama... Na pitanje što će biti nakon 5. rujna, Bakir Izetbegović je prije tri dana kazao: "Bit će 6. rujna, pa sedmi i tako dalje. Mi ćemo nastaviti razgovore i pregovore..."