Josipović nastavio mirovnu misiju u regiji
16. travnja 2010Srbija želi da Hrvatska što prije postane članica Europske unije, jer to znači da će i Srbija brzo ostvariti svoj strateški cilj, izjavio je nakon trojnoga sastanka srbijanski predsjednik Boris Tadić: "Predsjednik Solyom je rekao kako očekuje da će Srbija tijekom mađarskog predsjedavanja EU-om dobiti službeni status kandidata, ali ja se nadam da će se to dogoditi i ranije. Hrvatska će ući u završnu fazu pregovora s Europskom unijom." Za Hrvatsku je, ponovio je Josipović, od iznimnog interesa da u Europsku uniju uđu i susjedne zemlje regije: "Zbog toga sam vrlo zadovoljan što smo predsjednik Tadić i ja potvrdili nužnost brzoga i odlučnog rješavanja svih otvorenih pitanja, a to je potrebno učiniti i s drugim susjednim zemljama."
Na tom putu Mađarska će podupirati obje zemlje, zajamčio je mađarski domaćin. Solyom je podsjetio kako Mađarska želi afirmirati projekt kulturne nacije kojim bi se jamčila zaštita manjina u cijeloj Europskoj uniji. Prema Tadićevom mišljenju na tome posebno trebaju raditi države koje su u prošlosti imale bolna iskustva. Hrvatska i Srbija svakako mogu dati primjer. Ukupno, istaknuo je Tadić, potrebno je uspostavljanje novih standarda u politici pomirenja, utvrđivanje istine tijekom Drugog svjetskog rata i ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije. Pri tom je posebno istaknuo donošenje Deklaracije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu.
Odjek Josipovićevog govora
Za vrijeme ovog trojnog sastanka u Hrvatskoj se vodi žestoka rasprava o Josipovićevim izjavama u Sarajevu, gdje je izrazio žaljenje zbog zbivanja u prošlosti. "Politike koje su devedesetih - bilo to iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti - vjerovale da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu - podjela, posijale su u Bosni i Hercegovini ali i u svojim zemljama zlosretno sjeme. Zavedeni su narodi i pojedinci požnjeli rat, smrt i sakaćenje stotina tisuća, milijune raseljenih, uništena gospodarstva, uništene obitelji, a ovdje u Bosni i Hercegovini ostavili za sobom rastrgano tkivo jednoga nedvojbeno posebnoga društvenog i kulturnoga bića utemeljenog na multietničnosti i multikonfesionalnosti. Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog stoljeća tome doprinijela. Duboko žalim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče", kazao je Josipović u svom govoru.
Neki idu čak toliko daleko da tumače kako je prekršio Ustav jer se nije konzultirao s Vladom. HDZ najoštrije osuđuje izjave predsjednika i tvrdi da se nije konzultirao s Vladom o tomu što će govoriti u Sarajevu, a Jadranka Kosor je okupila sve ratne premijere - vjerojatno kako bi otvorili frontu prema predsjedniku Josipoviću. Njegov prethodnik Stjepan Mesić podsjeća da se s Tuđmanom razišao upravo zbog miješanja u BiH. Stoga Josipović u Pečuhu nije mogao izbjeći pitanje novinara vezano uz njegov govor u Sarajevu: "Ja sam izrazio žaljenje, pogledajte tekst. Ne znam zašto moju izjavu komentiraju oni koji ju nisu ni čuli ni pročitali. Ona je dostupna. Izrazio sam žaljenje i ostajem kod toga, zbog pogrešne politike koja je doprinijela stradanjima u Bosni i Hercegovini. Doprinijela je stradanju i hrvatskog naroda", rekao je hrvatski predsjednik.
Posjet hrvatskoj manjini u Srbiji
U Pečuhu je Josipović razgovarao i s predstavnicima Hrvata koji žive u Mađarskoj, a zatim će u pratnji Borisa Tadića posjetiti i Hrvate koji žive u Bačkom Monoštoru u Vojvodini. Bit će to njegov prvi službeni posjet Srbiji.
Današnji susret Josipovića i Tadića treći je u manje od mjesec dana, što za analitičare ne predstavlja neko iznenađenje, budući da su i prije Josipovićeve pobjede na izborima procjenjivali kako bi on i Tadić mogli pokrenuti novi krug pomirenja i poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije.
Zbog posjeta hrvatskog šefa države Bačkom Monoštoru, u tom su području poduzete stroge sigurnosne mjere, a od lokalnih lovaca privremeno je oduzeto oružje.
Autorica: Tatjana Mautner
Odg. urednik: Anto Janković