Josipović i Tadić s Rompuyjem o regiji
27. ožujka 2010Samo tri dana nakon sastanka u Opatiji došlo je ponovno do susreta predsjednika Hrvatske i Srbije, Ive Josipovića i Borisa Tadića. Josipović je priznao da se ukratko ponovno sastao sa svojim kolegom iz Srbije: „Istaknuli smo dobre i pozitivne trendove od prije par dana i pozivamo naše vlade da se riješe ona pitanja koja opterećuju hrvatsko-srpske odnose. Riječ je o graničnim pitanjima, pitanjima izbjeglica, ratnih zločina, zapravo o pitanjima koja tište sve građane Republike Hrvatske, bilo da su u Hrvatskoj, bilo da su u Srbiji kao izbjeglice.“
Tadić: „Neulazak zemalja regije u EU – nepopravljiva greška“
Predsjednik Srbije Tadić je za današnji panel najavio kako će njegova ključna poruka biti da bi „neulaženje zemalja zapadnog Balkana u EU bila nepopravljiva greška“. Tadić je poručio kako ne traži povlastice već samo poštivanje definiranih mjerila za integraciju regije u EU. Poručio je da niti jedna zemlja regije ne smije uvjetovati drugu zbog neriješenih bilateralnih pitanja. Osobno je obećao da Srbija neće ometati druge zemlje regije koje će u EU ući nakon Srbije.
Hrvatska uskoro šalje nove instruktore u Afganistan
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je izrazio zadovoljstvo suradnjom s Hrvatskom. Hrvatska je od početka sudjelovala u našim misijama, posebice u Afganistanu, rekao je Rasmussen te dodao: „Na današnjem sastanku s novim hrvatskim predsjednikom pozvao sam i Hrvatsku da poveća našu misiju u Afganistanu." Josipović je najavio da će Hrvatska nakon saborske procedure uskoro poslati u Afganistan 29 novih instruktora. To se u NATO-u ocjenjuje kao važan doprinos Hrvatske. Predsjednik Josipović je poručio kako sve to predstavlja pripremu da Afganistanci uskoro preuzmu odgovornost za sigurnost svoje zemlje u svoje ruke, a to je dio šire strategije pomoći Afganistanu, ne samo na vojnom već i na društvenom polju, poručio je hrvatski predsjednik.
U susretu sa direktorom Svjetske banke Robertom Zoellickom, predsjednik Josipović je izvijestio novinare da je razgovarao prije svega o projektima za pomoć hrvatskom pravosuđu, primjerice oko zemljišnih knjiga. Svjetska banka je zainteresirana da njezini projekti završe kvalitetnim rezultatom.
Sinoć za istim stolom na večeri pored predsjednika Josipovića i Tadića sjedio je i stalni predsjednik EU-a Herman Van Rompuy te bivša američka državna tajnica Madeleine Albright. Razgovaralo se o stanju u regiji. Zajednička je želja da se regija stabilizira i da se više ne spominje kao problem već kao primjer uspješnih reformi i suradnje.
O regionalnoj suradnji i viziji za BiH
Na današnjem (27.3.) panelu Josipović će govoriti o regionalnoj suradnji i hrvatskoj ulozi i ambiciji da u tome doprinese i uspostavi partnerstvo sa zemljama u susjedstvu te da doprinese zajednički onim reformama da „Hrvatska sutra a nešto kasnije i druge zemlje u regiji, BiH, Srbija, Makedonija, Crna Gora uđu u EU i NATO“.
Oko konkretne vizije stabilizacije stanja u BiH i hrvatskog doprinosa predsjednik Josipović je rekao kako je „Hrvatska jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma i njezin je strateški interes da se za BiH nađe rješenje, a rješenje moraju naći tri konstitutivna naroda u BiH“. Hrvatski predsjednik je poručio da „ono što Hrvatska može da na načelima koja su prihvatljiva sa stanovišta glavnog cilja efikasnosti države i jednakopravnosti naroda u BiH, da Hrvatska bude katalizator i da pomogne da se dođe do najoptimalnijih rješenja“.
Međunarodna zajednica traži pomoć Hrvatske i Srbije oko BiH
O BiH se na konferenciji Brussels Forum govorilo intenzivno i iza zatvorenih. Međunarodna zajednica je polako umorna od problema u jugoistočnoj Europi, neki kažu da im zapadni Balkan polako već „ide i na živce“, pa sve češće traži pomoć i rješenja pojedinih zemalja u samoj regiji. Jedna od sudionica konferencije, Vesna Pusić opisala je kako Hrvatska i Srbija mogu pomoći Bosni i Hercegovini: „Mislim da i Hrvatska i Srbija mogu dosta pomoći BiH, ali kroz pomoć Bosni i Hercegovini pomoći i sebi. Jer nema stabilnosti i trajnog mira za Hrvatsku i Srbiju bez trajnog mira u BiH“, smatra Pusić. Ona drži da su važne dvije stvari: jedna je usmjerena prema društvu, a druga prema sigurnosti i stabilnosti. Što se društva tiče ukidanje viza je ključna stvar, a što se tiče stabilnosti BiH to je članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-savezu. To nije rješenje problema, ali je dobar početak za okvir stabilnosti i rješenja, smatra Pusić. „Nakon toga ima još mnogo posla. Ovo su bitne stvari i Hrvatska i Srbija trebaju u tome ubrzati svoj angažman, jer sve je to i u interesu i Hrvatske i Srbije, a naravno i BiH, što znači pobjeda za sve tri zemlje“, zaključila je Vesna Pusić.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković