Kad nema novih Rusa, Kremlju trebaju Ukrajinci
7. lipnja 2019
Rusiji su hitno potrebni Ukrajinci. Taj se dojam dobiva ako se pogleda kako Moskva pokušava privući ljude iz Ukrajine. Sve je počelo krajem travnja ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Od tada je postalo jednostavnije za ljude iz Donbasa, u području od Moskve podržane "Narodne Republike Donjeck i Lugansk" dobiti rusku putovnicu. (Povratak u Donbas) Drugim ukazom lakše mogu postati državljani Rusije i oni Ukrajinci koji su već napustili Donbas ili oni koji već legalno borave u Rusiji.
Povrh toga, ruski parlament radi na zakonu kojim bi strancima bilo jednostavnije dobiti trajnu dozvolu boravka u Rusiji. Stručnjaci misle da je i ovaj zakon zapravo skrojen za Ukrajince, makar Kremlj tvrdi kako samo slijedi humanitarna načela. Ali vjeruje se kako Rusija zapravo tako želi riješiti svoj demografski problem (Hrvatska ne poštuje mlade, zato i demografski tone).
Nacionalistička briga zbog praznih rodilišta
Margarita Simonja, glavna i odgovorna urednica ruske televizije RT, na socijalnim mrežama je objavila kako će do 2040. Rusija „postati muslimanska zemlja" ako se ništa ne promijeni. Građani iz Donbasa i drugi doseljenici mogu pomoći održati "krhki status quo dominacije rusko-pravoslavnog kršćanstva", piše Simonja.
Anatolij Višnjevski iz Instituta za demografiju pri Višoj ekonomskoj školi u Moskvi ne vjeruje da bi pravoslavni Rusi mogli postati manjina u vlastitoj državi. "Mi smo uvijek imali dio muslimanskog stanovništva, ali niti kod njih se ne bilježi brzi rast populacije", kaže ovaj stručnjak. Doduše, na sjeveru Kakvkaza ima republika sa visokom stopom nataliteta, ali i tamo će se on smanjiti.
Politolog Rostislav Ištčenko, koji je 2014. nakon smjene vlade u Kijevu preselio u Moskvu ne želi isključiti mogućnost kako bi Rusi, mada "državotvorni narod" mogli postati manjina. Ali okupacija Krima je i prema ruskim podacima donijela toj zemlji dva milijuna novih građana, plus milijun izbjeglica iz Donbasa koji su već dobili ruske putovnice.
I rađati i dijeliti državljanstvo
Još u proljeće 2014. i samo nekoliko dana prije okupacije Krima, ruski politolog Aleksandar Borodaj je objavio svoj video u kojem objašnjava kako Rusiji trebaju ljude „ruskog jezika" kako bi zemlja riješila demografski probleme. Borodaj, koji je kasnije postao premijer "Narodne Republike Donjeck" (Izbori u taktu sovjetskih šlagera) je rekao: "Nama je nužna Ukrajina. Glavni problem Rusije nije gospodarstvo, nego demografija."
I ruski predsjednik Putin je neobično jasno priznao kako Rusija „ima demografskih problema" pred parlamentom koncem veljače. Ruski statistički ured "Rosstat" je u listopadu 2018. izračunao kako će, u najgorem slučaju stanovništvo Rusije do 2035. biti smanjeno sa 146,9 na 138,8 milijuna stanovnika. I u ne tako lošem slučaju će Rusija izgubiti oko 2 milijuna stanovnika, a jedini način da se trend promjeni jest da se barem od 2023. rađa više građana Rusije nego što ih umire – i da barem pola milijuna ljudi svake godine dobije državljanstvo Rusije. Tako će onda i populacija Rusije u tom razdoblju čak narasti za 6 milijuna podanika.
Ukrajinci u Rusiji su i dio politike obje države: tako se i ministar vanjskih poslova Ukrajine prošle godine požalio kako u Rusiji živi „oko tri milijuna" izbjeglica i ekonomskih migranata iz Ukrajine. O tome ne može biti ni riječi, misli pak Oleksij Posnjak iz Instituta za demografiju Akademije znanosti Ukrajine. Po njegovim proračunima, u Rusiju redovito odlazi tek oko 300 tisuća Ukrajinaca i ponuda Rusije dati im državljanstvo tu neće ništa promijeniti: „Ne računamo na neki veći broj Ukrajinaca koji bi otišli u Rusiju", misli Posnjak.
Kakav natalitet – kod umirovljenika?
Vladimir Kipen iz Instituta za društvena istraživanja u ukrajinskom Vinicju pak misli da bi doista oko 2 milijuna Ukrajinaca moglo postati Rusi, pola od njih su oni koji već rade u Rusiji. Ali i on upozorava kako bi mladim Ukrajincima bilo draže zadržati svoju putovnicu i državljanstvo jer sa njom bez vize mogu putovati i u EU.
I Višnjevski upozorava kako Rusija ima veliku konkurenciju. Ako negdje moraju otići, onda će mnogi Ukrajinci radije otići u Poljsku ili u zapadnu Europu nego u Rusiju. A i oni koji u Rusiju dolaze iz Donbasa donose više problema nego što ih rješavaju: "Mnogi od njih su umirovljenici", kaže Višnjevski. Prema njegovim podacima, već i iz tog razloga je natalitet među tim doseljenicima čak i niži od ruskog prosjeka. To onda sigurno neće riješiti demografski problem Rusije.