Atentat na Trumpa i "Bolsonaro-efekt"

Nadomak izbornoj pobjedi? Nakon atentata je bivši predsjednik Donald Trump na stranačkom kongresu republikanaca uz ovacije imenovan za predsjedničkoga kandidata. Je li njegov trijumf na izborima u SAD-u u studenome postao vjerojatniji?

"Sigurno je da mu napad donosi dodatne simpatije", objašnjava politolog i stručnjak za Latinsku Ameriku Günther Maihold u razgovoru za DW. "Ta osoba na taj način prelazi u drugu sferu. Javnost ju vidi kao nekoga tko treba posebnu zaštitu, a istovremeno i kao spasitelja. To vrijedi i za slučaj Trump."

Maihold podsjeća na atentat na bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. On je 6. rujna 2018. teško ozlijeđen na predizbornom skupu u Rio de Janeiru. Bolsonaro je nakon toga u listopadu pobijedio na predsjedničkim izborima s 55 posto glasova.

"Mješavina žrtve i katarze"

"Vjerujem da postoji svojevrsni Bolsonaro-efekt", objašnjava Maihold. "Kandidat postaje simbol rasula u vlastitom društvu i istovremeno nositelj simpatija. To je mješavina žrtve i katarze. U toj konstelaciji stvara se dodatni element karizme."

Brazilski kolumnist Joel Pinheiro da Fonseca ide korak dalje. "Bolsonaro nije jedini koji je nakon atentata pobijedio na izborima", piše on u dnevniku Folha de S. Paulo. "I američki predsjednik Ronald Reagan ponovno je izabran s velikom većinom glasova tri godine nakon atentata u ožujku 1981."

Pinheiro zaključuje: "Obojica su već bili favoriti, a pokušaji atentata samo su potvrdili njihov uspjeh. S Trumpom bi se moglo dogoditi isto."

I Modi je preživio atentat

To vrijedi i za indijskog premijera Narendru Modija. On je 27. listopada 2013. u Patni, glavnom gradu indijske države Bihar, preživio bombaški napad islamističkih organizacija "Indijski mudžahedini" ("Indian Mujahideen") i "Studentski islamski pokret Indije" ("Students Islamic Movement of India").

Atentat se dogodio usred predizborne kampanje. Na izborima održanim od 7. travnja do 12. svibnja 2014. Modi je prvi put osvojio većinu u indijskom parlamentu za svoju stranku BJP (Bharatiya Janata Party). Sada je već deset godina na vlasti.

Kao i svi vodeći dužnosnici diljem svijeta, Modi je osudio atentat na Trumpa i pozvao na mir. No pored službenih osuda političkog nasilja na društvenim mrežama dominiraju i optužbe.

"Globalne lijeve mreže"

Glasnogovornik indijske vlade Amit Malviya odmah je na platformi X, nekadašnjem Twitteru, okrivio "globalnu ljevicu" za napad. Ubrzo nakon atentata na Trumpa objavio je: "Shinzo Abe, slovački premijer Robert Fico i sada Donald Trump. Prijetnja je stvarna. Globalne lijeve mreže su na djelu."

Bolsonarov sin Flávio širi isti narativ. "Ekstremna ljevica demonizira i dehumanizira svoje protivnike lažima - i to uz podršku etabliranih medija", piše on na platformi X. "Tada se pojavi 'vuk samotnjak' koji mora spasiti svijet od 'neprijatelja demokracije', 'genocida' ili 'milicija'. To je formula mržnje koja ima stvarne i gotovo smrtonosne posljedice."

Obojica su uvjereni da su "atentati uvijek usmjereni protiv desnih i konzervativnih političkih vođa". Pogled u prošlost, međutim, pokazuje da to nije slučaj.

Političko ubojstvo u Quitu

Tako je progresivni američki predsjednik Theodore Roosevelt, koji je kandidirao za novi mandat, ranjen u atentatu 14. listopada 1912. On nije izabran.

Demokratski predsjednički kandidat Robert Kennedy, brat 1963. ubijenog predsjednika Johna F. Kennedyja, ubijen je tijekom predizborne kampanje 1968. godine.

Posebno uznemirujući primjer je ubojstvo ekvadorskog predsjedničkog kandidata Fernanda Villavicencia prije godinu dana. Ovaj istraživački novinar, koji je izvještavao o korupciji i nasilju u svojoj zemlji, ubijen je 9. kolovoza 2023. u Quitu za vrijeme jednog predizbornog skupa.

Političko nasilje s desna i s lijeva

Popis atentata na predsjedničke kandidate je dug. Među žrtvama su i bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, koji je 2004. otrovan dioksinom, kao i katolički svećenik i bivši predsjednik Haitija Jean-Bertrand Aristide, koji je u napadu od 20. ožujka 2017. ostao neozlijeđen.

"Je li atentat došao s lijeva ili desna nije bitno", kaže politolog Maihold. I ističe da se ni napad na Trumpa ne uklapa u obrazac. Jer, napadač je bio član Republikanske stranke. "Radi se o tome da smo došli do točke u kojoj polarizacija ulazi u novu fazu", kaže on.

Upotreba nasilja se sve više prihvaća. "Ova nova razina eskalacije posebno je dramatična u zemlji s tolikom količinom oružja kao što je SAD."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku