Kako (pro)tumačiti Rehnove riječi?

Rehove riječi mogu se tumačiti i ovako: Ako se se pronađe rješenje i Hrvatska poradi na reformama ispunjavanje cilja je moguće. Hrvatski izgledi za završetak pregovora krajem 2009.godine ugroženi su i svakim danom rizik raste da se cilj neće ostvariti, rekao je Olli Rehn. Povjerenika za proširenje zabrinjava prije svega iznimno negativna retorika koja je pojačana i u Sloveniji i u Hrvatskoj, a to zabrinjava Europsku komisiju, ali, još se nije ništa strašnoga dogodilo, optimističan je Rehn dodajući kako je uvjeren da sada postoji samo još više razloga da se pronađe rješenje i deblokiraju pregovori s Hrvatskom.

Rehn: Hrvatska treba popraviti suradnju s Haagom

Mnogi se možda pitaju zašto Rehn spominje da Hrvatska treba popraviti suradnju s Haškim sudom? On je prošloga tjedna pred Europskim gospodarskim i socijalnim odborom u Bruxellesu poručio kako je Hrvatska jako napredovala, ali da treba ispuniti mjerila u područji borbe protiv kriminala i korupcije kao i završiti preustroj brodogradilišta te popraviti suradnju s Haaškim sudom.

Ovo je izjavio u trenutku kada policija u Hrvatskoj još nije predstavila osobu za koju ima dokaze da je ubojica Ivane Hodak. Rehnova izjava da Hrvatska treba popraviti suradnju s Haagom dogodila se nakon posjeta glavnog tužitelja Sergea Brammertza koji je izjavio da Hrvatsku suradnju drži upitnom u slučaju Gotovine. Povjerenik Rehn je očito svoju izjavu dao pod dojmom izjave glavnog tužitelja. No Brammertzove riječi potaknule su na razmišljanje ne samo Nizozemsku koja je uvijek vrlo osjetljiva kada se spomene suradnja s Haškim sudom već i Veliku Britaniju, Njemačku pa čak djelomično i Francusku koje su izrazile svoju zabrinutost zbog razine hrvatske suradnje s Haškim sudom. Da je to tako potvrdio je i jedan diplomat Europske unije.

Međuvladina konferencija 27.ožujka

Zemlje članice Europske unije među ostalim raspravljaju i o hrvatskoj suradnji s Haškim sudom i još nisu donjele odluku da li će biti otvoreno poglavlje pravosuđa na idućoj međuvladinoj konferenciji koja se održava 27.ožujka. Na međuvladinu konferenciju poziva Češko Predsjedništvo uz napomenu da bi se ona mogla održati i prije 27.ožujka ukoliko se postigne deblokada hrvatskih pregovora. Zanimljivo je da Češko predsjedništvo nije kao ranija na početku svojeg šestomjesečnog mandata unaprijed odredilo datume za međuvladine konferencije o pristupu Uniji.

Ahtisaarijeva arbitraža

U idućih desetak dana očekuju se konkretni rezultati stvaranja posredničkog vijeća za pomoć Hrvatskoj i Sloveniji u rješenju graničnog prijepora, prije svega Vlade u Ljubljani i Zagrebu trebale bi se izjasniti da li prihvaćaju Ahtisaarijevo posredovanje ili ne. Diplomati u EU tumače da bi čim Ahtisaari zajedno s Badinterom i još jednom finskom stručnjakinjom za međunarodnopravo prihvate se posredništva, uz pretpostavku da to prihvate i Ljubljana i Zagreba, da bi Hrvatska odmah otvorila sva pregovaračka poglavlja i zatvorila ona za koja ispunjava mjerila. U Bruxellesu se sada nadaju da će se (nakon što je Slovenija ratificirala ulazak Hrvatske u NATO) sada se stišati retorika kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj.

Europski diplomati kažu da bi Ahtisaarijeva posrednička skupina dala svoje preporuke do kraja ove godine. Istodobno brojne članice Europske unije odbacuju slovenski zahtjev da se problem granica riješi prije ulaska Hrvatske u EU, ističući kako je takav zahtjev neprihvatljiv, jer se time postavlja uvjet ili kriteriji koji nikada do sada nije vrijedio, a to bi predstavljalo jasnu diskriminaciju Hrvatske u pristupnom procesu. Ahtisaari je dakle u potrazi za džentlmenskim dogovorom između Hrvatske i Slovenije, no pri tome bi uzeo u obzir i pravne argumente. U Europskoj uniji također odbacuju slovenske navode i izjave pojedinih političara ocijenjujući ih čak neporistojnim da „u EU nije nikoga briga za slovensko-hrvatski prijepor“.

Ne treba zaboraviti na proširenje

Na koncu povjerenik Rehn je naglasio da je, kao i u slučaju srednje i istočne Europe, europska budućnost snažan poticaj na promjene i u jugoistočnoj Europi, koja je „također strateški važna za EU. Sigurnosni, gospodarski i energetski interesi su nam zajednički“, kaže Rehn. Unatoč financijskoj i gospodarskoj krizi te institucionalnim teškoćama Europa ne treba zaboraviti na proširenje, upozorava povjerenik za proširenje. No, činjenica je da će Europska unija morati do daljnjega zaboraviti proširenje ukoliko se nastavi slovenska blokada hrvatskih pregovora. Htjela to Unije ili ne.