Kako su se grčka sveučilišta pretvorila u legla kriminala

Za brucoša Georga Mihalopulosa je prvi susret sa Atenskim sveučilištem za ekonomiju i menedžment (ASOE) bio šok: ulaz je bio pun zapuštenih muškaraca koji su usred bijelog dana konzumirali teže droge. „Bilo je to prilično žestoko otrežnjenje i to ne zato jer bi me bilo strah nego jednostavno zato što očito nitko nije poduzimao ništa protiv ove pojave i to je očito tako već godinama", kaže 18-godišnji student.

No sada je grčkoj akademskoj zajednici očito svega malo previše. U očajničkom apelu traže od vlade da poduzme nešto jer su ugroženi životi osoblja sveučilišta i studenata.  Apelu kojeg je uputila udruga POSDEP, koja okuplja vrhunske znanstvenike i profesore, je uslijedio i jednodnevni štrajk upozorenja vladi od koje se traži da povuče zakon koji je omogućio dilerima i kriminalcima da se rašire po grčkim kampusima.

Sporni zakon, blagoslov dilerima

Kontroverzni zakon potječe iz osamdesetih godina i posljedica je sedmogodišnje vojne diktature koje je provodila teror po grčkim sveučilištima. Novim zakonom se trebalo studente zaštiti od metaka i pendreka vlasti. No to su zloupotrijebili kriminalci koji su na sveučilištima pronašli sigurnu luku za svoje mutne poslove. Zakon je 2011. ukinut ali ga je ponovo prošle godine aktivirala vlada Aleksisa Ciprasa.

„Mi smo već iskoristili sve naše resurse kako bi ukazali na ovaj problem. Ali narkomanske bande su preuzele kampuse: država mora reagirati prije nego što padnu prve žrtve", stoji u poruci akademske zajednice. Mišljenje profesora dijele i studenti. „Užasno je. Potpuno izgubiš motivaciju dolaziti na fakultet kada te tamo ujutro dočekuju narkomani koji ubrizgavaju heroin ili puše crack", kaže studentica Anastazija Vlahojani koja dodaje kako to „nije njihova krivnja" ali da čitava situacija šteti grčkom obrazovnom sustavu. „Svi se osjećamo nezaštićeno i nesigurno". 

Ovisnici zagađuju okolinu

U pogled upada jedna grupa Pakistanaca koja sjedi na klupi usred parka u krugu sveučilišta i narkomanima koji dolaze izvana prodaju droge: heroin, crack, kokain. Iskorištene šprice leže posvuda unaokolo. Studenti ih zaobilaze ili preskaču na putu prema predavaonicama ili knjižnicama. Sljedeća scena: nekoliko muškaraca u pohabanim vunenim džemperima leži na pločniku dok pored njih jedna žena moli za „šut". Malo dalje muškarci, od kojih neki nose pidžame, čupaju lišće sa stabala limuna kojim čiste svoje lule za crack. „To nije ništa u usporedbi s onim što se ovdje događa noću", kaže Elia Dokola, studentica prve godine informatike. „Onda se narkomanima pridružuju prostitutke i razina bezakonja i kriminalnih aktivnosti se dodatno povećava. Na noćno učenje na fakultetu možete zaboraviti", kaže ona.

Slična je situacija i na ostalim visokoškolskim ustanovama. „Uvijek je bilo pojedinačnih slučajeva dilanja drogom na području kampusa ali se situacija danas otela kontroli", kaže profesor George Babiniotis za DW.

Vlada se odlučila ne miješati

Stručnjaci kažu da je ovakva situacija plod osmogodišnje teške recesije što je drastično utjecalo na povećanje rate kriminaliteta, alkoholizma, narkomanije i prostitucije. Nakon apela akademske zajednice, vlada Aleksisa Ciprasa je odbila djelovati tvrdeći da bi to bilo „protiv demokracije".

„Ostavljaju nas same", kaže Mihalopulos. „Sada se krećemo u grupama radi vlastite sigurnosti. No ako se situacija pogorša, neće nam preostati ništa drugo nego da napustimo zemlju kao i tisuće drugih mladih Grka".