Kakve bi posljedice imao trgovinski rat SAD-a i Kine?

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je ovih dana od svog opunomoćenika za trgovinu da ispita odnos Kine prema intelektualnom vlasništvu. To da u Kini postoji malo svijesti o kršenju autorskih prava i velika spremnost na plagiranje u području dizajna i tehnike poznato je i u Njemačkoj. Ovdje se svake godine dodjeljuje "Plagiarius", ružni patuljak sa zlatnim nosom, onome tko krade intelektualno vlasništvo. Bilo da je riječ o uredskim stolicama, tlakomjeru ili slavini - ove godine su falsifikatori robnih marki iz Kine ponovo bili vidno zastupljeni među primateljima ovih negativnih nagrada.

Trump zbog toga želi detaljno proučiti kinesku trgovinsku praksu. Ukoliko povjerenik za trgovinu Robert Lighthizer otkrije prekršaje, Kini prijete trgovinske sankcije, poručio je Trump.

Njemačka privreda uznemirena

Na reakcije iz Kine nije trebalo dugo čekati. Peking je Sjedinjenim državama zaprijetio protumjerama. Kina neće "sjediti nepomično", priopćilo je Ministarstvo trgovine. Njemačka privreda je uznemirena. "Sukob između dva najveća svjetska gospodarstva bi imao negativne posljedice i po njemačko ", kaže predsjednik DIHK-a Eric Schweizer za "Neue Osnabrüecker Zeitung".

No postoje brojni razlozi da se sve ne uzme tako ozbiljno. Donald Trump je već mnogo toga najavljivao, ali malo toga i proveo. On bi također mogao trebati Kinu kao političkog partnera ukoliko se dalje zaoštri konflikt sa Sjevernom Korejom.

Marco Wagner iz Commerzbank-e navodi i treći razlog: "Postoji veliki broj američkih tvrtki koje žele prodavati svoje licence u Kini. I one naravno ne smatraju da su restrikcije protiv ove azijske zemlje dobre."

Preusmjereni trgovinski tokovi bi mogli koristiti Njemačkoj

Naravno: Postoji preostali rizik da ipak dođe do trgovinskog sukoba. On bi naravno mogao poprimiti različite razmjere. Ako Amerikanci samo ograniče uvoz iz Kine, onda bi njemačka privreda mogla svakako profitirati. Jer onda će, kako kaže Wagner, doći do "preusmjeravanja trgovine": "Onda se više neće uvoziti čelik iz Kine, već on mora biti uvezen iz drugih dijelova svijeta", kaže Wagner. Primjerice iz Njemačke.

Drugačije bi moglo biti ako bi Trump protiv Kine uveo brojne manje, ne tako drastične, ali neugodne mjere. U tom slučaju bi njemačko gospodarstvo zaista moglo biti negativno pogođeno. Njemačkoj je naime važno da svim njenim trgovinskim partnerima ide dobro, da nigdje nema zastoja i time ona može odgovoriti na potrebe njenih mušterija širom svijeta. Zbog toga predsjednik DIHK-a Schweitzer ipak upozorava.

A podaci govore sljedeće: Kina u SAD izvozi robu u vrijednosti od 462,6 milijardi dolara. Time 18,3 posto kompletnog kineskog izvoza ide u SAD. To je 21,4 posto od cjelokupne vrijednosti robe i usluga koje SAD uvoze. Prije svega je riječ o robama široke potrošnje. Stoga u DIHK-u postavljaju više retoričko pitanje: kojim strojevima će ta roba biti proizvedena? Često to nisu samo strojevi koje se izvoze u Kinu iz Njemačke, nego su to i njemačkih poduzeća aktivna u Kini i koje rade na kineskom izvozu.

Carine ograničavaju kupovnu moć

Carine na kinesku robu široke potrošnje će se naravno osjetiti i u SAD-u. Carine naime čine uvoz skupljim:"Velika većina američkih konzumenata će ispaštati zbog te politike i to posebice oni s manjim primanjima", kaže profesor Stefan Kooths, s Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. "Milijunaš s Manhattana ne treba jeftine uvozne majice", kaže Kooths.

A ako se za robe široke potrošnje bude morala zaista plaćati visoka cijena, hoće li Amerikanci tada još uvijek moći kupovati njemačke automobile u dosadašnjem obimu, pitaju se u DIHK-u. Sa svakom od zemalja, Kinom i SAD-om, njemačko gospodarstvo ima trgovinski obim u visini od gotovo 170 milijardi eura, dakle ukupno oko 335 milijardi eura, što je dobrih 15 posto od ukupnog iznosa njemačke vanjske trgovine. Predsjednik DIHK-a je zato uvjeren u to da u trgovinskom ratu postoje samo gubitnici.