Kakvu korist ima NATO od pojačanja trupa na istoku?

NATO je usred napetosti s Rusijom objavio da razmatra mogućnost raspoređivanja novih borbenih snaga u istočnoj Europi. Konkretno, multinacionalne borbene postrojbe trebale bi biti razmještene u članicama NATO-a jugozapadno od Ukrajine, primjerice u Rumunjskoj. Do sada su takozvane borbene grupe postojale samo u Estoniji, Litvi, Letoniji i Poljskoj. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, planovi bi se mogli implementirani već ovog proljeća.

NATO ima četiri takozvane borbene grupe: na sjeveroistoku, u baltičkim državama i u Poljskoj. Prema dogovoru NATO-Rusija iz 1997. godine, Sjevernoatlantskom savezu nije dozvoljeno trajno razmještanje većih borbenih postrojbi u novim državama članicama. Zato NATO svakih nekoliko mjeseci redovito rotira trupe.

Povećanje broja vojnika

Borbeno spremni pješadijski bataljoni su ograničeni na maksimalno 1.500 vojnika. Uspostavljanje ovih borbenih grupa dogovoreno je na samitu NATO-a u Varšavi 2016. godine nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krim i ruske podrške separatistima u istočnoj Ukrajini.

Velika Britanija je najavila da u bliskoj budućnosti namjerava udvostručiti svoje trupe u Estoniji koje trenutno broje 800 vojnika. Oko 1.500 vojnika raspoređeno je pod zastavom NATO-a u Letoniji i oko 1.000 u Poljskoj. Sve u svemu, NATO ima do 4.900 vojnika na "sjeveroistočnom krilu". To nije mnogo u usporedbi s najmanje 100.000 ruskih vojnika razmještenih u Bjelorusiji i oko Ukrajine.

Diplomati NATO-a u Bruxellesu ne kriju činjenicu da su borbene grupe prije svega politički signal upućen Moskvi. Ako bi Rusija napala borbenu grupu, Kremlj bi se morao obračunati sa čitavim Savezom zbog multinacionalnog sastava postrojbi. Prema članku 5. Sjeveroatlantskog ugovora, države članice su dužne organizirati zajedničku obranu u slučaju napada na jednu od njih.

Američka pomoć

Prema navodima Pentagona, SAD trenutno u Europi pod oružjem ima ukupno 70.000 žena i muškaraca. Pola njih je razmješteno u Njemačkoj, gdje se nalaze velike američke vojne baze u Stuttgartu i Ramsteinu. Osim toga, tu je i 7.000 vojnika koji su stalno raspoređeni u Europi na vježbama i pojačanjima. Broj američkih vojnika u europskim članicama NATO-a ponovo raste od 2014. godine, otkako je Rusija napala Ukrajinu. Najmanje ih je bilo 2013. godine: 63.000. No na kraju Hladnog rata 1990. godine u Europi je bilo 250.000 američkih vojnika.

Brodovi i zrakoplovi

Podršku ne šalje samo SAD, već i Velika Britanija, Španjolska, Nizozemska i druge članice NATO-a. Ratni brodovi iz Danske i Španjolske plove prema Crnom moru. Borbeni zrakoplovi iz Španjolske i Nizozemske mogli bi biti raspoređeni u Bugarskoj, ali oni su samo dio redovnog nadzora zračnog prostora jer nemaju borbenu misiju. NATO također obavlja zračni nadzor u baltičkim državama i u Sloveniji, jer te zemlje nemaju svoje zračne snage. Mlazni zrakoplovi iz zemalja NATO-a, uključujući i one njemačke, koriste se na načelu rotacije, prvenstveno za promatranje kretanja ruskih aviona, koji često lete nenajavljeno i pomoću transpondera bez identifikacije.

Stalni centri na istoku

NATO ima brojne stožere i zapovjedništva u istočnim državama članicama, ali to nisu borbene snage. Strateške raketne obrambene postrojbe protiv mogućih napada iz Irana, Južne Koreje, Kine, a možda i Rusije, su također stacionirane u Poljskoj i Rumunjskoj. U svakoj istočnoj zemlji članici NATO ima postrojbu za integraciju snaga. U Rumunjskoj postoji vojna obavještajna postrojba, a u Poljskoj zapovjedništvo za obrazovanje i obuku.

Pored trupa koje predvodi sam NATO, tu su i oružane snage 30 država članica koje zajedno broje oko tri milijuna ljudi. Naravno, ne mogu se svi potencijalno iskoristiti protiv Rusije na istočnom krilu. Samo u SAD-u je u uniformama 1,3 milijuna žena i muškaraca. Rusija ima oko milijun ljudi pod oružjem. Desetina njih se sada nalazi na ukrajinskoj granici. Sama Ukrajina ima vojsku od oko 200.000 vojnika, ali su slabije naoružani i opremljeni od ruskih.

„Kada je riječ o pojačanju trupa, SAD se kreće po tankoj liniji”, smatra stručnjakinja za obranu Melanie Sisson iz istraživačkog centra Brookings u Washingtonu. Jer, slanje previše vojnika moglo bi dodatno eskalirati situaciju. „S druge strane, također je jasno da je 3.000 vojnika premalo ako se SAD zaista želi vojno zauzeti za Ukrajinu”, izjavila je Sisson za Radio NPR. Potpuno drugačiji tonovi dolaze iz Moskve. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD da stalno diže tenzije povećanjem trupa. "Zabrinutost Rusije je potpuno opravdana, jer se Amerikanci šalju vojnike u europske zemlje", rekao je Peskov, koji uglavnom izjednačava NATO i SAD.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu