Kancelar na putu: poslije Kijeva – Moskva

Bio je sunčani zimski dan u Kijevu, orkestar je još jednom probao njemačku himnu, jedan vojnik je protezao noge u sovjetskom paradnom koraku koji ukrajinska vojska izvodi samo u posebnim prilikama. No sve to je uzalud pripremljeno pred Spomenikom neznanom vojniku – njemački kancelar Olaf Scholz trebao je tu položiti vijenac, ali nije stigao, jer je kasnio na putu.

Hitro je promijenjen protokol posjeta, vijenci će morati pričekati. Scholz je sa aerodroma direktno otišao u Marijinsku palaču, gdje je sjedište ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. A tek tamo se vremenski raspored poremetio. Bilo je predviđeno da Zelenski i Scholz pričaju sat vremena, a potrajalo je skoro triput duže.

No imalo se o čemu pričati. Američke tajne službe upozoravaju da Rusija samo što nije napala. Nakon SAD-a, i druge su zapadne države, uključujući i Njemačku, pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu.

Predsjednik Zelenski za to nije imao razumijevanja. Kaže, svoju obitelj nije poslao van zemlje. „Moja obitelj je sa mnom, uvijek uz Ukrajinu", rekao je na konferenciji za novinare nakon razgovora s gostom.

Novac da, oružje ne

Kancelar Scholz govorio je o „vrlo ozbiljnim vremenima" i naglasio da je Njemačka na strani Ukrajine. „Nijedna zemlja svijeta nije u prethodnih osam godina tako snažno financijski podržavala Ukrajinu kao Njemačka“, naglasio je Scholz. „S više od dvije milijarde dolara učinili smo ukrajinsko gospodarstvo otpornijim i neovisnijim od stranih utjecaja."

Scholz je u Kijev donio najavu nove gospodarske pomoći od 300 milijuna eura, ali je ostao pri odbijanju isporuke oružja te nije ni spomenuo rusko-njemački plinovod Sjeverni tok 2. „Za saveznu vladu je jasno da bi nova vojna agresija protiv Ukrajine imala teške političke, ekonomske i geostrateške posljedice po Rusiju. To ću naglasiti i u Moskvi.“

Zelenskom to nije bilo dovoljno. Kaže, jačanje obrambenih kapaciteta Ukrajine je dobit za cijelu Europu, jer se radi o sigurnosnoj arhitekturi kontinenta. „Vrlo nam je važna nabava vojne tehnike i naoružanja uobičajenih u NATO-u", rekao je predsjednik Ukrajine.

Zbog odbijanja isporuke oružja, ugled Njemačke u Ukrajini je posljednjih tjedana znatno pao. Stvorio se dojam da Njemačka nije pouzdani saveznik.

„Sjeverni tok 2 vidimo kao prijetnju i geopolitičko oružje“, rekao je Zelenski, dok je Scholz slušao, ne odajući mimikom što o tome misli.

Nasuprot tome, Zelenski se vidno uznemirio kad je Scholz govorio o Donbasu koji je pod kontrolom proruskih separatista. Budućnost te regije utanačena je sporazumom iz Minska koji Ukrajina odbija provesti. „Predsjednik mi je u razgovoru još jednom potvrdio da će predočiti prijedloge zakona o posebnom statusu, promjeni Ustava i izbornom pravu za daljnje razgovore u formatu iz Minska", rekao je Scholz. Zelenski je na to šutio.

Zelenski nije mogao biti oduševljen ni po pitanju eventualnog ulaska Ukrajine u NATO, što je, kako je rekao, i želja građana. Kancelar je odvratio da su vrata NATO-a u suštini otvorena, ali da članstvo Ukrajine „praktično uopće nije" na dnevnom redu.

„Zato je pomalo čudno promatrati kako ruska Vlada radi veliki politički problem od nečega što praktički uopće nije na dnevnom redu", rekao je Scholz. Na to je Zelenski rekao da su otvorena vrata NATO-a „za nas možda ipak san". Tko zna kad će do toga doći, dodao je.

Putin pita, Lavrov odgovara

Scholz je ponovio zapadnu poziciju da se Moskvi neće pružati jamstva da Ukrajina nikad neće ući u NATO. Ali je i rekao: „Spremni smo za ozbiljan dijalog s Rusijom o pitanjima europske sigurnosti." Dodao je da bi Moskva trebala odgovoriti na prijedloge NATO-a i SAD-a te „iskoristiti postojeće ponude za dijalog“.

Za to vrijeme je televizija u Rusiji prikazala predsjednika Vladimira Putina u razgovoru s njegovim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim. „Ima li šanse da dođemo da sporazuma s našim partnerima u važnim pitanjima ili je ovo pokušaj da nas uvuku u beskrajan pregovarački proces“, upitao je Putin ministra.

S druge strane dugačkog stola Lavrov je odgovorio: „Kao šef Ministarstva vanjskih poslova moram reći da uvijek postoji šansa." Ruske opcije „ni izbliza nisu iscrpljene", rekao je ministar i dodao da pregovore „ne treba produžavati u nedogled, ali predlažem da ih nastavimo i pojačamo“.

Scholz se u ponedjeljak navečer vratio u Berlin, odakle u utorak prijepodne odlazi u Moskvu. I tamo je, kao i u Ukrajini, planirano polaganje vijenaca na Grob neznanog vojnika. Iz krugova bliskih Vladi u Berlinu čuje se da ta gesta treba pokazati kako se posjet njemačkog kancelara – koji god da je povod – ne može odvojiti od povijesnog konteksta.

Scholza u Kremlju očekuju u utorak u 13 sati, a razgovori s Putinom bi mogli trajati pet sati.

Rusija već tjednima ima više od stotinu tisuća vojnika nadomak granice s Ukrajinom. A tu su i postrojbe koje su u Bjelorusiji na zajedničkoj vojnoj vježbi.

Prema Pentagonu, te trupe su dobro opremljene, a pored pješadije, tu su i tenkovi, specijalne jedinice, zračne snage, proturaketna obrana... „Vojne aktivnosti Rusije na ukrajinskoj granici za nas nisu razumljive", rekao je Scholz u Kijevu. „Ne postoje razumni razlozi za takav vojni manevar."

Zato će, kako je rekao, podsjetiti Putina na posljedice moguće invazije. „Ako Rusija ponovo povrijedi teritorijalni integritet Ukrajine, znat ćemo što nam je činiti“, zaključio je Scholz.