Schuldenkrise Notenbanken
1. prosinca 2011
Situacija podsjeća na najgore dane neposredno nakon stečaja američke banke Lehman Brothers: banke jedna drugoj ne vjeruju, nitko ne zna kakvi se "sumnjivi" vrjednosni papiri nalaze u trezorima novčarskih instituta i zbog toga si banke širom svijeta međusobno više ne posuđuju novac. Nepovjerenje postoji prije svega naspram europskih banaka koje trenutno imaju velike poteškoće doći do svježih američkih dolara. Razlog: trenutno postoji vrlo mala sklonost prihvaćanju državnih obveznica europskih zemalja kao protuvrijednosti za posuđeni novac. Svi se naime boje da bi one mogle još više izgubiti na vrijednosti - poput primjerice državnih obveznica Grčke.
Te novčane transakcije, koje se obavljaju putem interneta i to velikim dijelom automatizirano, danas predstavljaju neku vrstu ulja za podmazivanje svjetske financijske mašinerije. Ukoliko tu dođe do zastoja ili čak do prestanka te vrste trgovine, dolazi do ozbiljnih poremećaja čitavog svjetskog gospodarskog sustava - to je onda globalna kriza. Kako bi taj razvoj spriječile, najvažnije svjetske središnje banke su se odlučile na koordiniranu intervenciju na financijskom tržištu - na njega je "upumpana" nova velika količina svježeg novca.
Cilj je "spriječiti nastajanje novih napetosti na financijskim tržištima" i na taj način preventivno djelovati kako ne bi došlo do poremećaja u općem kreditnom poslovanju. U konačnici se na taj način želi ojačati svjetsko gospodarstvo i osigurati uvjeti za daljnji provredni rast, kaže se u zajedničkom priopćenju središnjih banaka koje je u srijedu (30.11.) navečer izazvalo veliko uzbuđenje na burzama širom svijeta.
Burze izvan sebe od radosti
Odmah nakon objave priopćenja Europske središnje banke (ESB), američke središnje banke Federal Reserve (Fed), te središnjih banaka Kanade, Japana, Velike Britanije i Švicarske, na burzama je došlo do velike kupovine dionica i vrijednosnih papira. Njemački burzovni indeks DAX je zabilježio porast od pet posto, a do sličnog je rasta došlo kako na drugim europskim burzama, tako i na njujorškom Wall Streetu. U četvrtak ujutro (1.12.) taj je trend nastavljen na upravo otvorenim azijskim burzama. Zabilježen je i značajan porast vrijednosti eura u odnosu na američki dolar.
Središnje banke su se dogovorile da troškove kamatnog poslovanja - tzv. swapove - od 5. prosinca smanje za oko 50 temeljnih jedinica i na taj način pojeftine kredite. To bi europskim poslovnim bankama trebalo omogućiti da se lakše i uz manje troškove refinanciraju američkim dolarima. Osim toga je dogovoreno da se između središnjih banaka ubuduće uvedu vremenski ograničeni bilateralni sporazumi u vezi s tim kamatnim poslovima, "tako da se osigura likvidnost u svom valutnim područjima i u svim valutama, ukoliko situacija na tržištu to bude zahtijevala", kaže se u priopćenju.
Sada je na redu politika
Dok su burzovni mešetari oduševljeni predodžbom o kiši svježeg i relativno jeftinog novca u globalnom financijskom krvotoku, ekonomski stručnjaci su suzdržaniji u svojim ocjenama te koordinirane akcije. Jörg Rocholl, predsjednik berlinske Europske škole za menadžment i tehnologiju (ESMT) smatra da je nakon ove odlučne i jasne akcije novčarskih instituta sada na redu politika. I na toj je razini sada nužno jasno, odlučno i koordinirano djelovanje, naglašava Rocholl.
Glavni ekonomist njemačke Poštanske banke, Marco Bargel, pozdravlja akciju i navodi kako je njen glavni cilj bilo preventivno sprečavanje globalne nelikvidnosti koja je potresla svijet nakon stečaja banke Lehman Brothers prije tri godine. Manje optimističan je jedan burzovni mešetar koji smatra da je sadašnja euforija kratkog daha i da je smanjenje napetosti na financijskom tržištu samo kratkoročno osigurano. "To neće riješiti temeljnu krizu povjerenja, nju je moguće prevladati samo političkim putem i to će se morati dogoditi vrlo brzo - već sljedećeg tjedna na izvanrednom summitu EU-a."
Autori: Henrik Böhme / Zoran Arbutina
Odg. ur.: D. Dragojević