Kijev bi rado raspolagao njemačkim milijardama za izbjeglice

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi novcem njemačkih poreznih obveznika potrošenim na smještaj ukrajinskih ratnih izbjeglica u Njemačkoj mogla upravljati vlada u Kijevu. „Bilo bi bolje kada bi Njemačka podržala Ukrajince tako što bi ovaj novac stavila u naš budžet, a Ukrajina bi raspodijelila novac ovisno od toga gdje se osoba nalazi", rekao je Zelenski u intervjuu za njemački javni servis ARD 28. siječnja.

Kao razlog Zelenski je dodao da su neki Ukrajinci koji žive u Njemačkoj privremeno primali novčanu pomoć i kod kuće i na lokalnoj razini. A izbjeglice su i svoju ušteđevinu iz Ukrajine ponijele sa sobom. Ukrajini tako ne nedostaju samo građani, nego i njihov novac za gospodarstvo ratom razorene zemlje.

Socijalna pomoć i uredi za zapošljavanje

U njemačkom saveznom budžetu za 2024. samo za troškove života radno sposobnih ukrajinskih izbjeglica predviđeno je do šest milijardi eura. Ovaj iznos se isplaćuje kao socijalna pomoć. Ona iznosi 563 eura mjesečno za svaku odraslu osobu koja je prijavljena na uredu za zapošljavanje. To je trenutno oko 700.000 od oko 1,1 milijuna ukrajinskih izbjeglica koje su službeno prijavljene u Njemačkoj. Ostali su djeca i ljudi starosne dobi za mirovinu koji dobivaju podršku iz drugih izvora.

Prema podacima Saveznog zavoda za zapošljavanje, oko 20 posto ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj radi, ostali primaju socijalna davanja. Pored troškova života, iz saveznog budžeta su također pokriveni troškovi stanarine i režija. Oko 80 posto izbjeglica ne živi u skloništima, nego u stanovima. Samo za socijalnu pomoć i financiranje smještaja država izdvaja od 750 do 850 eura mjesečno po osobi. Socijalna davanja za umirovljenike i dječji dodatak, kao i troškovi zdravstvenog osiguranja i integracijskih tečajeva nisu uključeni u ovaj iznos i plaćaju se posebno.

Nema sustavne zloupotrebe

Implementacija ideje Volodimira Zelenskog je nemoguća prema njemačkom zakonu, objašnjava Margret Boeve iz socijalne udruge VdK Njemačka u razgovoru za DW: „Ova pomoć se isplaćuje samo u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inozemstvu također ne primaju ovu pomoć“, kaže ona. Prema njenim riječima, ideja Zelenskog je u potpunosti u suprotnosti sa sustavom socijalnih davanja u Njemačkoj, koji se zasniva na tome što je ljudima potrebno za minimum egzistencije, na primjer kada se brinu o djeci i školuju ili kupuju namještaj.

Ona proturječi tvrdnji Zelenskog da neki Ukrajinci dobivaju pomoć i u Ukrajini i u Njemačkoj. "Ako se podnese zahtjev za socijalnu pomoć ili tzv. osnovnu pomoć u starosti, provjerava se primaju li mirovine ili druge isplate iz Ukrajine. To se onda odbija", rekla je Boeve. Ali ako sredstva koja izbjeglice dobivaju iz Ukrajine nije dovoljno da dođu do tzv. egzistencijalnog minimuma, dobit će dodatni novac i od Njemačke.

U odgovoru na upit DW-a poslan agenciji prije intervjua Zelenskog za ARD, press-služba Saveznog zavoda za zapošljavanje priopćila je da nema informacija o sustavnoj zloupotrebi pomoći od strane Ukrajinaca. Međutim, oni često ne znaju da moraju prijaviti centru za zapošljavanje kada odlaze kući u Ukrajinu na neko vrijeme, a također i kada se vrate u Njemačku.

Milijarde za državni proračun i izbjeglice

Prema proračunima Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, Berlin je preuzeo financijske obaveze za podršku Kijevu u ukupnom iznosu od 21 milijardu eura u posljednje dvije godine rata. Ovo, međutim, ne uključuje godišnje izdatke za socijalna davanja za ukrajinske izbjeglice do šest milijardi eura.

Pritom se višestruko više troši na isplate izbjeglicama nego, na primjer, na humanitarnu pomoć koja odlazi u Ukrajinu. U posljednje dvije godine iznosila je 2,4 milijarde eura. Ipak, najveći dio njemačke pomoći odlazi vojsci – u posljednje dvije godine to je bilo 17 milijardi eura. Pored direktne pomoći iz saveznog budžeta, Njemačka također najviše doprinosi proračunu Europske unije, iz kojeg je Ukrajina 2023. godine, prema njenoj vladi, dobila iznos od 19,5 milijardi dolara.

Sve u svemu, financijska pomoć zapadnih donatora koja je direktno otišla ukrajinskom državnom budžetu 2023. godine odgovarala je oko 80 posto potrošnje Ukrajine na socijalna davanja kao što su mirovine i isplate interno raseljenim osobama.

"Ljudima je potrebna perspektiva"

Međutim, raspoloženje u Njemačkoj po pitanju financijske podrške Ukrajini se pogoršava. Prema istraživanju DeutschlandTrend javnog servisa ARD objavljenom početkom siječnja, 41 posto ispitanih vjeruje da Berlin daje Ukrajini previše financijske pomoći što je vrijednost gotovo dvostruko viša nego u travnju 2022. godine.

Prema Margret Boeve, ne postoji alternativa za tekuće izdatke. Ona naglašava da se Ukrajincima mora dati vremena kako bi naučili njemački jezik i steknu neophodne dodatne stručne kvalifikacije kako bi se integrirali na njemačko tržište rada prema svom stupnju obrazovanja. „Ljudima je potrebna perspektiva, ne možete ih ostaviti na čekanju godinama. To samo iscrpljuje ljude i nimalo ne pomaže“, kaže Boeve.

Prema studiji koju je prošlog ljeta objavio Savezni institut za istraživanje stanovništva, gotovo polovina ukrajinskih izbjeglica (44 posto) želi ostati u Njemačkoj, bez obzira na to kako i kada se rat završi.