Kineske investicije u Grčkoj izazvale paniku u Turskoj
9. listopada 2010
Otprilike 50% tekstilnih proizvoda na europskom tržištu potječe iz Kine. Turska se već godinama svim silama trudi zadržati svoj dio kolača - oko 8% tržišnog udjela. Turskim tekstilcima prijeti velika opasnost ukoliko kineske firme u Grčkoj (u pirejskoj luci) doista podignu i svoje proizvodne pogone za finalizaciju tekstilnih poluproizvoda, smatra Hikmet Tanriverdi, predsjednik Udruženja istanbulske tekstilne industrije (ISKIB):
"Ako taj projekt podržava jedna velesila, ubuduće će se u Pirej puno jednostavnije moći uvoziti robu - i mi onda imamo problem. Ako se u Pirej uvoze poluproizvodi i na tu robu plate niske uvozne dadžbine, a onda u vrlo jednostavnoj proceduri od poluproizvoda u tvornicama u Pireju nastanu gotovi proizvodi, mi ćemo se suočiti s golemim problemima oko cijene tekstilne robe. Za nas bi veliki problem bila i činjenica da bi u tom slučaju na etiketama proizvoda stajalo "Made in EU", a ne "Made in China"!"
"Made in EU", a ne "Made in China"
Europski potrošači cijene kvalitetu turskih proizvoda, Tanriverdi je uvjeren da oni smatraju da je turska roba kvalitetnija od kineske. Vrlo dobar poznavatelj kineskog izvoza, Turčin Selcuk Colakoglu, kaže da njegova zemlja u odnosu na kineske konkurente polako gubi prednosti u utrci na europskom tržištu: "Turska je do sada imala prednost jer je bila u stanju brže proizvesti manje količine robe. No, nakon što su Kinezi preuzeli luku u Pireju, mi smo izgubili prednost našeg bližeg geografskog položaja i to je sigurno razlog za zabrinutost."
Colakoglu se boji da će kineski proizvođači u Pireju skladištiti svoju robu i tako biti u stanju ubuduće puno brže reagirati na spontanu potražnju iz Europke unije - puno brže i od turskih konkurenata. On podsjeća ipak da se Turska svojedobno Kinezima "ponudila" kao moguća lokacija za kinesku logističku centralu, iz koje bi se opsluživalo europsko tržište. "Kina je od Turske očekivala da će Ankara ponuditi prednost u odnosu na konkurente. Npr. alternativni morski put preko kojeg bi se kineska roba iz Turske isporučivala na europsko, sjevernoafričko, bliskoistočno ili rusko tržište", dodaje Colakoglu.
No, Kinezi su se odlučili za Pirej - i ta bi odluka mogla "pokopati" značaj Turske u tranzitu kineske robe na zapad. Istovremeno turska tekstilna industrija razmišlja kako bi mogla zadržati svoj tržišni udio u Europi. Tanriverdi kaže da je strategija jasna: Turci sve karte polažu na kvalitetu svojih proizvoda: "Vrše se stroge kontrole proizvedene robe. Turske firme proizvode u skladu s važećim odredbama Europske unije. Mi ne možemo cijenom konkurirati dalekoistočnim proizvođačima gdje je radna snaga jeftina, gdje se ne poštuju socijalna prava, gdje u tekstilnoj branši djelomično rade i djeca. Mi smatramo da velike marke, koje vode računa o kvaliteti i imidžu, i dalje bez ikakvih dvojbi mogu proizvoditi svoju robu u Turskoj."
Europska turneja kineske delgacije
Kineski premijer Wen Jiabao prošlog je ponedjeljka (4.10) u Ateni označio početak ambicioznog kineskog projekta na tlu Europske unije: državni brodski prijevoznik COSCO (China Ocean Shipping (Group) Company) tijekom listopada 2010. će preuzeti kontrolu nad grčkom lukom u Pireju za idućih 35 godina. COSCO namjerava utrostručiti kapacitete povijesne luke.
U Grčkoj bi trebale nastati moderne centrale za transport i logistiku, kako bi kineska roba brže i jednostavnije mogla stizati na europsko tržište. Ovaj projekt velikodušnim kreditima podupire i Europske investicijska banka.
U okviru europske turneje, Wen Jiabao je posjetio i Ankaru, gdje je sa skupinom kineskih poslovnih ljudi "ispitivao mogućnosti investiranja i zajedničkih projekata s turskim tvrtkama".
Autor: Cem Sey/ S. Matić
Odg. ur.: S. Kobešćak