Ključ bolje budućnosti - jača regionalna suradnja

Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hido Bišćević sudjelovalo je nedavno u Bruxellesu na konferenciji o Balkanu. Deutsche Welle je iskoristio priliku za razgovor o trogodišnjim uspjesima i planovima Vijeća za regionalnu suradnju za 2011.godinu.

Hido Bišćević uoči tereće obljetnice postojanja Vijeća za regionalnu suradnju je relativno zadovoljan. Ističe riječ -relativno- obzirom na okolnosti u kojima je ovo Vijeće radilo. "Prošli smo kroz razdoblje formiranja, kroz period preuzimanja nasljedstva Pakta o stabilnosti, prošli smo kroz razdoblje koje je bilo najteže, a to je bila druga godina, kada smo tek stali na noge i počeli hodati u okolnostima koje su glede regionalne, političke i gospodarske situacije bile izuzetno teške. U toj godini okolnosti su bile pod utjecanjem kosovske krize i cijelog pitanja Kosova i procesa za regionalnu suradnju i stabilnost. Tu je bio cijeli niz otvorenih pitanja između pojedinih zemalja regije i bitno je otežavao održavanje duha suradnje sa stanovišta našeg Vijeća“, rekao je Bišćević.

"Nakon toga je regija pokazala da ima sposobnosti prolaziti i izlaziti iz kriznih razdoblja i situacija. Od jednom je došlo razdoblje kada su se vrata i prozori u Bruxellesu počeli gotovo zatvarati", nastavlja Bišćević dodajući kako je takva bila cijela 2009. i dobar dio 2010.godine, kada su ekonomska i financijska kriza, Lisabonski ugovor – zapravo cijela institucionalizirana zaokupiranost Europske unije samom sobom, marginalizirali pitanje jugoistoka Europe. "Posebno s aspekta (p)održavanja dinamike proširenja uvijek dolazi na političkih scenama prostora regije do promjene prioriteta pa i političkih tonova, što opet otežava regionalnu suradnju", rekao je glavni tajnik Vijeća.

U trećoj godini olakšana komunikacija između zemalja regije

"U trećoj godine ohrabruje da su sada definitivno sve zemlje jugoistočne Europe koje aspiriraju na članstvo u EU i euroatlanskim integracijama na ovaj ili onaj način usidrene u Bruxellesu, i to olakšava međusobnu komunikaciju, uklanja stereotipove i ranije zazore. S druge strane ako ima išto dobro u ekonomskoj krizi koja je teže, snažnije i dublje pogodila nego bilo koji drugi dio Europe, onda je to činjenica da pod utjecanjem krize zemlje su započele naglašenije razmišljati o regionalnom pristupu rješavanja vrlo specifičnih i žurnih i aktunih problema u njihovim nacionalnim ekonomijama", smatra glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju.

„Kriza koja je teško pogodila sve zemlje Vijeća za regionalnu suradnju, ako pogledamo ekonomske pokazatelje sve članice osim Turske se nalaze u teškoj krizi, bilo da je riječ o nezaposlenosti, o vanjskom dugu, stopama rasta koje su ili negativne ili oko nule već treću godinu. Kriza je pokazala da nitko ne može riješiti svoj problem sam ako se ne okrene i ne osvrne preko svoje granice i zajedno sa susjedima ih pokuša riješiti. Glavnina problema proizlazi iz strukturalnih nedostataka zemalja regije, a glavnima problema mogu se riješavati kroz razrađeniju suradnju sa susjedima u regiji“ naglasio je Hido BIšćević.

Nužno primijenjivanje regionalnog pristupa

Neki nedostaci koji se odnosi na infrastrukturni zaostatak, primjerice prometni i energetski sektor što je nemoguće rješavati sam – zbog toga je nužno primijenjivati regionalni pristup u procesima obnove i ekonomskog razvitka, posebice u najzahtjevnijim sektorima. "To se vidi kroz osnivanje zajedničke kompanije Cargo 10 (slovensko-hrvatsko-srpske), zatim veća suradnja u zračnom prometu te u cijelom nizu sektora događa se dinamičan proces. Vijeće to zagovara, a to čini od samog početka zagovarajući New Deal pristup i projekata“rekao je za DW Bišćević.

On isto tako smatra da političkom procesu približavanja Europskoj uniji treba pridodati infrastrukturno povezivanje s Europskom unijom, unutar regije i preko regije sa širim europskim prostorima. Na taj način moguće je ostvariti maksimalno iskorištavanje geoekonomskog položaja jugoistočne Europe na zemljovidu Europe. Bišćević je u Bruxellesu razgovarao s povjerenikom za proširenje Füleom o strategiji Vijeća za iduće tri godine, posebice oko suradnje na području pravosuđa i unutarnjih poslova, znanosti i razvitku te osnivanju udruženja javnih radio i tv-kuća zemalja regije.

Otvoriti knjigu Europe na Balkanu

Za iduću godinu Bišćević je oprezni optimist: „Ja sam optimist, u politici ništa nije zauvijek i ništa nije sigurno. Obzirom na postignuća u posljednjih nekoliko mjeseci, polazeći od nedavnog izvješća Komisije, obzirom da je neprijeporno da će Hrvatska završiti pregovore u prvoj polovici ili do sredine 2011.godine i obzorom da bi na jesen moglo doći do pomaka u odnosu prema Crnoj Gori a kasnije i Srbiji, očekujem da se proces održi i to će pomoći pozitivnoj dinamici prema regiji“, rekao je Bišćević. On drži da bi to bila snažna potpora idejama u regiji i politici približavanja uzajamnosti pomirenja, umjerenosti i uzajamnog otvaranja i pragmatizma. „Ta kombinacija vanjskog i regionalnog pozitivnog razvitka vjerojatno bi bila najoptimalija za daljnje stvaranje uvjeta da se jednom zatvori knjiga Balkana i otvori knjiga Europe na Balkanu“ završio je glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman