Koja zatrudni, dobiva otkaz

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, zaposlenih žena je na kraju prošle godine bilo čak 14 posto manje nego zaposlenih muškaraca. Prošlogodišnji Indeks ravnopravnosti pokazuje da i one koje su zaposlene rjeđe rade puno radno vrijeme. Njihova radna mjesta često su nesigurna, moraju biti spremne na prekovremeni rad, a često moraju raditi i "na crno". Ako je već svim ženama loše, još je gore ženama sa invaliditetom, za žene na selu i Romkinje, a starije žene na natječajima za posao su gotovo nevidljive.

„Većina poslodavaca je svjesna da je žene lakše eksploatirati nego muškarce pa prije zapošljavaju njih na poslovima i u granama koje su slabije plaćene", objašnjava za DW Milica Lupšor iz Udruženja za radna prava žena „Roza". Situacija je najteža u trgovini. „Imamo podatke da su žene po dva ili tri mjeseca u jednom lancu trgovina primale po 10.500 dinara (oko 85 eura, upola manje od minimalnog dohotka u Srbiji - op. ur.), bez jednog slobodnog dana, zato što 'nisu ispunile normu' – nisu prodale svo voće", tvrdi Lupšor.

Osim na nesigurne poslove, žene pristaju i na manje zarade. Istraživanje beogradskog instituta FRON pokazuje da su žene u Srbiji 11 posto slabije plaćene od muškaraca za obavljanje istog posla. To znači da bi godišnje morale raditi 40 dana više kako bi zaradile koliko i njihove muške kolege – iako imaju potpuno istu razinu obrazovanja i radno iskustvo. Razlika u visini plaća prisutna i u javnom sektoru, ali je značajnija u privatnom gdje dostiže čak 14 posto. „U javnom sektoru su zaposleni vezani za koeficijente, dok u privatnom ovise od odluke poslodavca. Pri tom je podatak o visini zarade kod privatnika često tajna, tako da žene o tome ne smiju ni govoriti", kaže za DW Jasminka Marić, predsjednica Sekcije žena sindikata „Nezavisnost".

Trudnički blanco-otkaz

Diskriminaciji su najviše izložene trudnice i mlade majke. Da li ste udati? Da li imate djecu? Da li ih planirate? Takva pitanje više nisu incident o kojem će javljati mediji već uobičajena praksa. „Sve više mladih žena nam javlja da na razgovorima za posao među prvim pitanjima bude da li imaju porodicu. Ako nemaju, potpisuju ugovor u kojem se obavezuju da slijedeće dvije, tri ili pet godina neće imati djecu. To je strašno! Zamislite mladu ženu koja bi željela imati svoju obitelj, ali ima takav posao da se ne usuđuje. Jer ako ostane u drugom stanju, ostat će bez izvora prihoda", kaže Lupšor.

Ona objašnjava mehanizam i takozvanog blanco-otkaza. Žene se tjera da potpišu formular da daju otkaz istovremeno kad potpisuju i ugovor o radu. Na tom otkazu ne piše datum kad će radni odnos biti "sporazumno" raskinut pa ga poslodavac aktivira u trenutku kad žena ostane u drugom stanju. „Poslodavci onda taj papir sa datumom koji njima odgovara jednostavno pošalju službama – socijalnom, mirovinskom. Imamo slučaj da je žena u rujnu otišla liječniku kako bi otvorila bolovanje, ali nije mogla jer se utvrdilo da prvog rujna uopće nije radila zato što je 30. srpnja dala otkaz. A ona je u kolovozu još uvijek radila! Međutim, napisali su da je dala otkaz prije nego što ga je doista dala da joj ne bi plaćali porodiljsku naknadu", objašnjava Lupšor.

U boljem položaju nisu ni majke sa malom djecom. One također nisu poželjna kategorija pri zapošljavanju jer su često odsutne zbog bolesti djece. Takvo odsustvo je omogućeno i muškarcu, ali se rijetko događa da ga muškarac i koristi. „Tako dolazimo do situacije da, s jedne strane, poslodavci diskriminiraju žene zbog majčinstva, a da sa druge strane slušamo o lošoj demografskoj slici i nužnosti provođenja mjera populacione politike", ljuti se povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković.

Radno mjesto: kuhinja

Ako su na popisima za otkaz na prvom, žene su na popisima za unapređenje – posljednje. Na rukovodećim položajima nisu zastupljene čak ni u onim sektorima u kojima, barem brojčano, dominiraju. Na primjer u prosvjeti Srbije radi više od 80 posto žena, a na položajima direktorice škola ih nema niti 40 posto. „Žene su tu da budu administrativne radnice, sekretarice u javnim poduzećima, ali nije smisao da budemo piskarala. Što idemo niže na ljestvici karijere, tako nas ima sve više", kaže Jasminka Marić iz „Nezavisnosti".

Više ih ima i u postotku radno sposobnog stanovništva koji se vodi kao nezaposleni, a posebno ih ima u kategoriji "neaktivnih". Tu se vode osobe koje obavljaju kućne poslove i ne traže zaposlenje. To je još jedan dokaz da se nije promijenila tradicionalna predodžba žene kao domaćice, kažu naše sugovornice. „U našem društvu su i dalje duboko ukorijenjeni stereotipi o rodnoj ulozi žene. Smatra se da poslovne žene nužno zanemaruju obitelj pošto je briga o djeci prvenstveno dužnost majke. Dakle da je temeljno radno mjesto svake žene – kućanstvo", kaže povjerenica za zaštitu ravnopravnosti.

Tada je barem postojao AFŽ!

Na spomen proslava Dana žena u socijalizmu, Milica Lupšor nas upozorava "Kada je ovdje bio socijalizam, postojala je veća mogućnost da se žena pobuni nego danas. Postojao je Antifašistički savez žena koji je osnovan u toku (Drugog svjetskog) rata i koji je neko vrijeme bio veoma aktivan u odbrani ženskih prava. On je ukinut prerano. Mi danas umjesto da idemo naprijed, vraćamo se unazad."

I u Srbiji postoje zakoni koji štiti žene od diskriminacije, ali on ostaje mrtvo slovo na papiru. Čak i ako neka žena koja ostane nezaposlena nađe snage i novaca pokrenuti sudski postupak, on traje dugo, a poslodavac će onda ulagati žalbe sve dok presuda ne bude u njegovu korist, objašnjavaju aktivistice.

Usprkos tome, piše se i novi, još povoljniji zakon: „On predviđa i zabranu traženja podataka o osobnom i obiteljskom životu prilikom zapošljavanja. Potencijalni poslodavac neće smjeti pitati ženu da li je udata, ima li djecu, planira li ih imati i slično", piše u odgovoru na upit DW iz Koordinacionog tijela za ravnopravnost Srbije. Predviđa se i ravnopravnost spolova među zaposlenima, piše dalje: "Na primjer, ako u jednom poduzeću radi 200 muškaraca i 100 žena, prilikom slijedećih zapošljavanja bi trebalo zaposliti više pripadnika spola koji je manje zastupljen." Isto tako, prijedlog zakona još oštrije štiti žene koje su na majčinskom odsustvu što ne smije biti prepreka za njihovo usavršavanje, napredovanje i povratak na isto radno mjesto.

U Koordinacionom tijelu tvrde kako će se taj zakon "uskoro" naći na stolu Vlade, a onda i zastupnika u Skupštini Srbije.