Hercegovački turizam

Prema prihodu od boravišne pristojbe službeno se u Hercegovini ostvari 100 tisuća noćenja godišnje. U Turističkoj zajednici HNŽ kažu međutim da je stvarni broj noćenja deset puta veći, jer većina ne prijavljuje goste.

Paulina je iz Poljske, živi u Vehrovu blizu Gdanjska i upravo je u Mostaru, gdje razgleda znamenitosti Starog grada. „Ovdje ću ostati osam dana“, kaže ona. „Trenutno sam u Hrvatskoj i došli smo ovdje autom. Mostar mi se jako sviđa, jako je star i prekrasan grad. Također smo posjetili i Međugorje.“

Turisti s Dubrovačkog primorja i Makarske rivijere nakon samo sat ili sat i pol vremena vožnje već su u Mostaru, gdje mogu prošetati preko Starog mosta i osjetiti bilo starog grada, uživati u raftingu na Neretvi ili Trebižatu, posjetiti drevni Počitelj, Blagaj i zidine starog rimskog grada Mogorjelo, uživati u parku prirode Hutovo blato, ili vodopadu Kravice, obići svjetski poznato mjesto hodočašća vjernika Međugorje, hercegovačko etno selo ili čuvene vinske ceste.

Većina ih ne prijavljuje goste

Džano Brković vlasnik je jedne od mnogobrojnih suvenirnica u ulici Kujundžiluk koja vodi ka Starom mostu. Kaže kako u Mostar dolaze turisti iz cijeloga svijeta, čak i iz Brazila, no žali se kako posljednjih godina, a ove pogotovo, sve manje kupuju suvenire.

„Kriza je izgleda stisnula sa svih strana. I kad kupuju traže u pola cijene. Posebno Talijani i Turci. Tako da mi to smeta. E sad ti se ti snađi tu, živi i radi kako možeš, upola cijene“, kaže stari prodavač suvenira. Znao je, kaže, da će ova godina biti teška. „Kako neće biti teška?! Grčka, Italija, Španjolska, Portugal,… sve je u krizi. A dijaspora ne kupuje ništa. Tako da često pomislim: isplati li se ovo?“

Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Andrija Krešić kaže kako se od boravišnih pristojbi koje iznose dvije konvertibilne marke ostvari godišnje 200.000 KM prihoda. Iz toga bi se moglo zaključiti da Hercegovinu, odnosno Hercegovačko-neretvansku županiju na godinu posjeti 100.000 turista. „Smatramo da je to oko 10 posto, maksimalno 12 posto od stvarnog broja noćenja. Jer, prema informacijama s terena, gdje imamo svoje podružnice, svoje ljude koji to malo prate, procjenjujemo da na godinu bude i do milijun noćenja“, kaže Krešić. Njegova je procjena da turisti prosječno potroše za dan boravka 80 eura, pa u Hercegovini na godinu ostane najmanje 80 milijuna eura.

Krešić ističe kako bi država i turistička zajednica imale znatno veće prihode od turizma kad bi inspekcija bolje radila svoj posao. Ističe kako se većina turista u Hercegovini zadržava dan, najviše dva te da bi ih se moglo zadržati i tjedan dana kad bi im turističke agencije ponudile izletničke aranžmane koje bi uključivale sve ono što Hercegovina u turističkom smislu nudi.

Potrebni dodatni smještajni kapaciteti

Glasnogovornik Gradske uprave Mostara Miroslav Landeka, kaže kako je UNESCO nedavno odobrio nastavak izgradnje hotela "Ruža", koja je bila zaustavljena jer je objekt svojim gabaritima narušavao staru gradsku jezgru Mostara, koja je dio svjetske kulturne baštine. Iako je UNESCO ranije tražio da se sruše najviša dva kata hotela, sada je od toga odustao, a naložio je da se urade samo neke preinake na fasadi hotela.

„Time su prepreke uklonjene i ono što slijedi je da investitor ponovo pokrene gradilišta hotela 'Ruža'. Mi se nadamo da će to obogati turističku, a prije svega smještajnu ponudu Mostara, jer činjenica je da Mostar ima malo smještajnih kapaciteta. Govori se o 700 kreveta što ni blizu nije dovoljno“, kaže Landeka.

Uz hotel Ružu, u Mostaru će uskoro biti otvoren još jedan suvremeni hotel u trgovačkom centru Mepas maal, što će smještajne kapacitete povećati za dodatnih 160 soba. Očekuje se i nastavak obnove hotela "Neretva", a gradska uprava planira međunarodnim natječajem pronaći investitora i ponuditi mu ruševnu zgradu bivše „djevojačke škole“ u Starom gradu za preuređenje u hotelsko poslovni kompleks.