Koliko izbjeglica i odakle dolazi u Njemačku?

Ratne izbjeglice iz Ukrajine

Prema podacima saveznog Ministarstva unutarnjih poslova, od kraja veljače do kraja rujna 2022. godine je 998.000 izbjeglica iz Ukrajine uvedeno u Središnji registar stranaca u Njemačkoj. Oko dvije trećine su žene, a jedna trećina muškarci. Među njima je 350.000 djece i mladih. U istom tom razdoblju 80.000 Ukrajinaca je odjavilo svoj boravak u Njemačkoj.

U Njemačkoj bi se moglo nalaziti i puno više ljudi iz Ukrajine, jer njezini građani mogu ući u Europsku uniju bez vize i mogu se 90 dana slobodno kretati unutar zemalja članica EU-a, koje su članice Schengena. U tom roku oni moraju dobiti dozvolu boravka za vrijeme nakon isteka tih 90 dana. Prema UNHCR-u, više od 700.000 Ukrajinaca u Njemačkoj dobilo je status ratnih izbjeglica s pravom na zaštitu.

Tražitelji azila

U Njemačku opet dolazi veći broj izbjeglica preko Mediterana i Zapadnog Balkana. Od siječnja do kolovoza 2022. njemačkom saveznom Uredu za migracije i izbjeglice podnesena su 115.402 zahtjeva za azil. U istom razdoblju 2021. bilo je 85.230 takvih zahtjeva, što govori o povećanju od 35,4 posto u ovoj godini.

Najzastupljeniji su Sirijci s 34.005 zahtjeva za dodjelu azila, što je gotovo šest posto manje nego 2021. Afganistanci su podnijeli 19.730 prvih zahtjeva, gotovo 58 posto više nego prethodne godine. Iračani su podnijeli 10.288 početnih zahtjeva, što je povećanje od oko 45 posto. 16.937 podnositelja zahtjeva za azil bila su djeca rođena u Njemačkoj i mlađa od jedne godine.

Kao jedan od razloga povećanog priljeva izbjeglica Ministarstvo unutarnjih poslova u Berlinu vidi u pogoršanju gospodarske i političke situacije u važnim zemljama za prihvat i tranzit izbjeglica kao što su Turska, Tunis ili Libija. Države EU-a, poput Grčke i Italije, jedva da financijski pomažu migrante i puštaju ih da nastave svoj put prema Njemačkoj, iako su zapravo one za njih odgovorne.

Kako su izbjeglice raspoređene po njemačkim pokrajinama?

Tu se koristi takozvani "Königsteinov ključ". Na temelju poreznih prihoda i broja stanovnika, svake se godine preračunava broj ljudi koje svaka njemačka pokrajina može i mora primiti. Time se osigurava pravedna raspodjela tereta.

Ako neka pokrajina smatra da ne može primiti više ljudi i ako može dokazati da je preopterećena, može odustati od uključivanja u preraspodjelu izbjeglica prema „Königsteinovom ključu". Ove godine to je već učinilo 12 od 16 saveznih država jer su evidentno primile više ljudi nego što bi trebale. Obustavu prihvata su uveli i neki gradovi i općine. Kao rezultat toga, ukrajinske ratne izbjeglice mogu boraviti kod rodbine ili prijatelja, ali ne primaju socijalnu pomoć od općine ili grada.

Ima li dovoljno smještajnih kapaciteta?

U lipnju je u većini gradova i općina bilo dovoljno mjesta u stanovima i kolektivnom smještaju. U međuvremenu se to promijenilo. Sve je više općina u kojima nema slobodnih mjesta. Kao i 2015. i 2016. godine, sportske dvorane s krevetima i pregradnim zidovima postavljaju se kao hitni smještaj. Šatori, koji su ljeti služili kao privremeno rješenje, moraju se i dalje koristiti.

Situacija sa stambenim prostorom u Njemačkoj je ionako vrlo napeta. Slobodnih stanova ima samo u udaljenim ruralnim područjima. Gerald Knaus iz think-thanka ESI upozorio je u publikacijama medijske grupe Funke: "Pred nama je povijesna zima, zima povijesnog bijega izbjeglica - ukoliko se situacija u Ukrajini nastavi pogoršavati i ako ne bude bilo grijanja i snabdijevanja električnom energijom, zbog toga što se u ruskom agresorskom ratu uništavaju elektrane ili koristi oružje za masovno uništenje."

Što je s integracijom?

Za izbjeglice su organizirani tečajevi za integraciju i za učenje njemačkog jezika. Od rujna je ukupno 100.000 ljudi iz Ukrajine krenulo na tečajeve za integraciju u njemačko društvo, koji se sastoje od 600 lekcija u okviru tečaja jezika i dodatnih 100 lekcija o državi, društvu i povijesti Njemačke.

Uz 100.000 Ukrajinaca, na tim tečajevima trenutačno sudjeluje i oko 90.000 izbjeglica i migranata iz drugih zemalja. Tečajeve širom Njemačke provodi ukupno 1.500 škola jezika i obrazovnih institucija, koje za to imaju odobrenje.

Kako se zbrinjavaju djeca?

Od početka ruskog napadačkog rata je više od 193.000 djece i mladih iz Ukrajine primljeno u škole u Njemačkoj. Iako je brojka polagano rasla u prvih nekoliko mjeseci, nakon ljetnih praznika naglo je skočila. Škole i nastavnici su preopterećeni.

Udruženje za obrazovanje i odgoj (VBE) govori o "teško rješivim izazovima" u školama. „Nedostatak prostora, nedostatak učitelja i nedostatak podrške drugih profesija, primjerice u suočavanju s ratnim traumama, dovode do toga da je teško ostvariti uspješnu integraciju unatoč maksimalnom angažmanu nastavnika", kaže predsjedavajući ovog udruženja Udo Beckmann u intervjuu za njemačku novinsku agenciju dpa.

Kakvu pomoć traže gradovi i općine?

Općine traže više novca za zbrinjavanje izbjeglica, ali i proširenje početnih prihvatnih kapaciteta. Od lipnja ukrajinske ratne izbjeglice imaju pravo na osnovnu pomoć u Njemačkoj ako ne mogu same zarađivati za život. To je u kolovozu iskoristilo oko 546.000 ljudi, od čega 191.000 primatelja pomoći nisu radno sposobni, jer su to uglavnom djeca.

U travnju je savezna njemačka vlada isplatila dodatne dvije milijarde eura pokrajinama i općinama kako bi mogle i dalje pomagati izbjeglicama. Daljnje financiranje trebalo bi biti razjašnjeno u studenome. No, novac je odavno potrošen, smatraju u njemačkom Udruženju gradova i Savezu gradova i općina.

Oni su tražili održavanje sastanka o izbjeglicama na kojem bi sudjelovali predstavnici saveznih, pokrajinskih i lokalnih organa vlasti. Sličan skup se održava u utorak (11.10.), ali je savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) pozvala samo predstavnike gradova i općina, a ne i predstavnike pokrajina.

Prijeti li kriza, usporediva s onom iz 2015./2016.?

Na to upozoravaju političari iz oporbenih stranaka. Ministar unutarnjih poslova Bavarske Joachim Herrmann (CSU) kaže: "Kada bi se zbrojilo tražitelje azila i izbjeglice iz Ukrajine, već bismo značajno premašili brojku iz 2016. godine." Od ljeta 2015. u Njemačku je u roku od nekoliko mjeseci stiglo 1,2 milijuna ljudi, uglavnom iz Sirije, Afganistana i Iraka.

Paralele povlače i općinski predstavnici. Ipak, fokus je na činjenici da su smještajni kapaciteti iscrpljeni s obzirom na nestašicu stanova. No uredi i vlasti, koji su 2015./2016. bili preopterećeni, sada se puno bolje nose s administrativnim poslovima.

Što savezna vlada želi poduzeti?

U MUP-u su itekako svjesni problema. Ministrica Nancy Faeser želi s općinama istražiti konkretne mogućnosti za poboljšanje situacije. U Berlinu, međutim, postoji potreba za koordinacijom, i to ne samo na nacionalnoj nego i na europskoj razini. Ljudi iz Ukrajine koji traže zaštitu neravnomjerno su raspoređeni po Europi. Poljska i Češka primile su najviše izbjeglica, Njemačka gotovo milijun, a Francuska znatno manje.

S obzirom na sve veći broj tražitelja azila, treba suzbiti ilegalne ulaske preko zapadnog Balkana. Intenzivirane (produžene) su kontrole na granici s Austrijom, a njemačka savezna policija pojačano provjerava češku granicu i obavlja kontrole ljudi koji ulaze u zemlju. „Sada nam se sveti to što posljednjih godina nismo ni za korak napredovali u stvaranju zajedničkog europskog sustava za azil", kaže voditelj poslova u Zastupničkom klubu FDP-a Stephan Thomae i zaključuje: "Sada nam je, što prije, potreban europski migracijski samit, kako bismo stvorili jasna pravila o tome kako će se Europa nositi s ovim i budućim kretanjima izbjeglica."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu