Koliko je opasan bisfenol A?

Već godinama se upozorava na štetnost bisfenola A (BPA). To je osnovna kemikalija koja se nalazi u brojnim predmetima za svakodnevno korištenje: u CD-ovima, termopapiru na blagajnama, mobilnim telefonima, motorističkim kacigama ili plastičnim bocama. Neke studije ukazuju na moguću vezu te tvari i nekih oboljenja ili poremećaja u razvoju ljudskog zametka.

Bisfenol A je razvijen 1930-ih godina. Tražilo se sintetičku tvar koja bi mogla imati sličan učinak kao ženski seksualni hormon estrogen. Ali, ubrzo se pokazalo da je djelovanje bisfenola A u terapeutske svrhe vrlo slabo te da su neke druge tvari prikladnije za farmaceutsku industriju.

U tijelo preko hane i pića

Ali, bisfenol A je pronašao alternativnu primjenu u kemijskoj industriji – kao osnova za pravljenje raznih vrsta plastike. Industriji se svidjela raznolikost moguće primjene, velika izdržljivost, slaba zapaljivost i mogućnost primjene kao električni izolator.

Ali, hormonsko djelovanje bisfenola postalo je problem. Naime, čestice bisfenola iz plastičnih boca ili konzervi presvučenih plastičnim slojem mogu dospjeti preko hrane i pića u ljudsko tijelo. Istraživanja su pokazala da topla voda može osloboditi čestice bisfenola iz plastičnih posuda. Ali, i bez tople vode te čestice mogu dospjeti u hranu, primjerice ako je konzerva presvučena plastičnim slojem.

Mogući poremećaji kod dojenčadi

Dodatni estrogen može poremetiti ravnotežu ljudskih hormona. Neke studije pokazuju da to može biti uzrok oboljenja srca i krvotoka te da raste rizik šećerne bolesti. Moguć je i negativan utjecaj na seksualnost. Kod dojenčadi bisfenol A može izazvati poremećaj u razvoju. Europska unija je zato 2011. odlučila zabraniti bočice za bebe koje sadrže bisfenol. Za ostala područja Europska je komisija odredila samo granice dopuštene koncentracije bisfenola. Francuska namjerava od 2015. uvesti potpunu zabranu uporabe te tvari u pakovanjima za hranu.

Najdalje je otišla Švedska. Ministrica okoliša Lena Ek zahtijeva potpunu zabranu te tvari, kako je nedavno napisala u članku za "Svenska Dagbladet". U tomu ju podržavaju organizacije za zaštitu okoliša. "Njemačka bi trebala slijediti primjer Šveske", kaže Ann-Katrin Sporkmann iz organizacije za zaštitu okoliša BUND. S obzirom da bisfenol A djeluje već u vrlo malim količinama određivanje gornje granice nema smisla, kaže Sporkmann u razgovoru za Deutsche Welle.

Različiti rezultati studija

Međutim, Geneviewe Bauw iz udruge BPA Coalition, u koju su se udružili kemijski koncerni koji prerađuju bisfenol, kritizira švedski naum. "Na proljeće ćemo imati iscrpan izvještaj o sigurnosti bisfenola A u vezi s hranom, koji trenutno priprema Europska ustanova za sigurnost hrane", kaže ona. Ona drži da švedska ministrica donosi odluku prije nego što je izvještaj završen te da to nije dobro ni za potrošače ni za industriju.

Hoće li, međutim, izvještaj Europske ustanove za sigurnost hrane donijeti jasnoću u vezi s bisfenolom, u to sumnja Ann-Katrin Sporkmann iz organizacije BUND: "EFSA vrednuje prije svega studije industrije koje su došle do zaključka da bisfenol A nije problem." Ali, švedska ministrica je svojom najavom ipak nešto postigla. Sad svi govore o bisfenolu A.