Koliko Njemačkoj treba američka vojska?
17. kolovoza 2019
U posljednje se vrijeme sve češće govori o tome da bi Sjedinjene Američke Države dio vojnika koji su sada stacionirani u Njemačkoj mogao prebaciti u Poljsku. Razlog: za razliku od Poljske, koja već izdvaja željenih 2 posto bruto-nacionalnog dohotka za vojsku, u Njemačkoj to nije slučaj - niti će biti u dogledno vruijeme. Za američkiog predsjednika Donalda Trumpa je to omiljena tema kada poželi ponovo zbog nečega kritizirati Njemačku i njenu kancelarku Angelu Merkel.
Kao jedna od kaznenih mjera, a možda i iz pedagoških razloga, iz američkih službenih krugova se zbog toga stalno iznova spominje mogućnost povlačenja ili barem reduciranja broja američkih vojnika u Njemačkoj - i njihovo prebacivanje u Poljsku. Ona ne samo da izdvaja puno novca za oružje, već i važi za zemlju oduševljenu Trumpom i njegovom politikom.
No to baš nije tako jednostavno, jer kada je riječ o prisustvu američkih vojnika u Njemačkoj, onda je riječ o dugogodišnjem braku - iz obostrane koristi.
Savezna Republika Njemačka je bila dijelom obrambene strategije SAD-a još od Drugog svjetskog rata kada su Amerikanci, na čelu savezničkih snaga, zaposjeli zemlju. Iako je broj američkih vojnika u Njemačkoj od tog vremena znatno opao, američka vojska je još uvijek prisutna u mnogim dijelovima zemlje, a u gradovima gdje se nalaze najvažnija uporišta, njihova prisutnost je više nego vidljiva. Kao npr. u Stuttgartu gdje je smješten Europski stožer američke vojske (EUCOM).
U Njemačkoj je još uvijek smješten najveći kontingent američkih vojnika u Europi, njih oko 38.600. Izvan SAD-a više američkih vojnika je stacionirano još samo u Japanu.
No broj vojnika je već godinama u padu. Između 2006. i 2018. broj vojnika je smanjen za više od polovice, sa 72 na 33 tisuća. To je posljedica prilagođavanja američkih vojnih snaga na nove, kompleksnije sigurnosne globalne izazove.
Marinci, pješadija i zrakoplovstvo
U Njemačkoj je smješteno pet od sedam uporišta u Europi (ostala dva su u Italiji i Belgiji). Stožer US Army Europe je u Wiesbadenu, marinaca u gradiću Böblingenu na jugozapadu zemlje. Glavne zrakoplovne baze su u Ramsteinu i Spangdahlemu.
No u Njemačkoj ne žive samo vojnici, časnici i njihove obitelji nego i mnogobrojno civilno osoblje. U nekim uporištima poput Ramsteina osoblje vojarne dominira čitavom okolicom. Ovdje se ne nalaze ne samo vojni objekti nego i trgovački centri, škole, pošta i policija. Često je platežno sredstvo isključivo američki dolar.
Baze su često i najveći ako ne i jedini poslodavac u zabačenim krajevima u kojima se uporišta nalaze. To se pokazalo nakon zatvaranje jedne manje vojarne u Bambergu nakon čega je lokalno gospodarstvo pretrpjelo teške gubitke.
No Njemačka nije samo važno uporište američke vojske kada je u pitanju ljudstvo. Ovdje se, nadomak bivšem Sovjetskom Savezu, nalaze nuklearne baze. Procjenjuje se da je u zračnoj bazi Büchel nedaleko od Ramsteina još uvijek deponirano oko 20 nukleranih bojevih glava.
Iz ove baze se upravlja i dronovima koji su se primjenjuju na Bliskom istoku.
Ostavština savezničke okupacije
Američko vojno prisustvo u Njemačkoj je ostavština savezničke okupacije koja je trajala od 1945. do 1955. kada su milijuni američkih, britanskih, francuskih i sovjetskih vojnika boravili u zemlji. Istočni dio (nekadašnja Istočna Njemačka) je stajao pod kontrolom sovjetske vojne uprave, ostatak pod kontrolom saveznika.
Ostanak savezničkih postrojbi i nakon prestanka okupacije je omogućio sporazum među NATO partnerima iz 1954. koji regulira ostanak stranih vojnika na području tadašnje Zapadne Njemačke. 1990. je na području Njemačke još bilo stacionirano oko 400.000 vojnika. Pad zida i premještanje američkih interesa na druga globalna žarišta uzrokovao je drastičan pad broja vojnika u Njemačkoj.