Ozbiljno shvatiti antisemitizam
26. travnja 2017Radi se o molbi, apelu, opomeni. Stručna skupina na temu antisemitizma koju je angažirao Bundestag zahtijeva pojačano suočavanje s antisemitizmom u njemačkom društvu. I brojni akteri iz židovske zajednice u zemlji slažu se s mišljenjem stručnog tijela.
Slučajno ili ne, stručno tijelo je svoj izvještaj objavilo upravo na Jom Hašou u Izraelu, na dan kada ta zemlja na pet minuta „stane" u spomen na šest milijuna židova koje su ubili njemački nacisti. Na dan kada je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel prvi put službeno boravio u Jeruzalemu i posjetio spomen centar Yad Vašem i u knjigu dojmova upisao „podsjećati svaki dan".
Podsjećati svaki dan… koliko je nužna ta refleksija, pokazuju i brojni policajci ispred židovskih ustanova u Berlinu i drugim njemačkim gradovima. To dokazuju i vijesti o slučaju koji je simptomatičan: o učeniku koji je napustio svoju berlinsku školu zato što su ga šikanirali i prijetili mu zbog njegovog židovskog podrijetla. Njemačka može biti ponosna da je danas, pa i zbog židovskih doseljenika iz Sovjetskog Saveza prije 20-tak godina, na brojnim mjestima u zemlji procvao židovski život, da se grade nove sinagoge, da u Njemačkoj, zemlji počinitelja holokausta, opet studiraju i djeluju rabini i kantori.
Subjektivni doživljaj nesigurnosti i straha
Stručnjaci Bundestaga tematiziraju brigu židovskog stanovništva od rasta antisemitskih tendencija i nasilja. Je li to aktualno statistički moguće dokazati (dokument, naime, konkretno ostavlja otvoreno i ne nudi nove brojke) je jedna stvar. Židovi u Njemačkoj, a to je druga stvar, u svojim subjektivnim doživljajima govore o pojačanoj nesigurnosti ili strahu.
Izvještajem se izražava i žaljenje zbog deficita u mjerenju muslimanskog antisemitizma, pa i antisemitizma među izbjeglicama. Prije nego što prorade populistički refleksi: malo je gledišta koja se tako objektivno bave ovim pitanjem kao što su glasovi židovskih predstavnika i organizacija u Njemačkoj. Predsjednik Središnjeg vijeća židova u Njemačkoj Josef Schuster upućuje na to da je raspoloženje u zemljama podrijetla mnogih izbjeglica odgovorno za to, a ne njihova religija. I zato je još važniji sveobuhvatni prosvjetiteljski rad. I to mora biti sastavni dio rada na integraciji u njemačko društvo. Integracija iziskuje rad, to vrijedi i po ovom pitanju.
Povjerenik za borbu protiv antisemitizma
Primjećuje se i da je Njemačka tu gotovo još na samom početku - što je također jedan od razloga bujanja predrasuda - i da joj treba kvalificirani istraživački rad.
Skupina stručnjaka Bundestaga traži da se imenuje povjerenik za borbu protiv antisemitizma, jedna komisija koja bi koordinirala rad na pokrajinskoj i saveznoj razini i šire poticaje za projekte. Središnji odbor židova u Njemačkoj vidi u ovim zahtjevima potvrdu svog zahtjeva za uvođenjem povjerenika za borbu protiv antisemitizma. Ostaje upitno i sporno koliko je smisleno i izvodivo da jedan ovakav povjerenik sjedi u kancelarskom uredu, neovisno o mandatima. Razni povjerenici s usporedivim zadaćama su vezani na parlament i iz te pozicije mogu privući pozornost medija i javnosti. Ali načelno se radi o tome da se ustanovi jedna funkcija, odnosno osoba na saveznoj razini koja će se baviti ovom temom. Politika bi trebala ovaj zahtjev shvatiti ozbiljno.