Povijesni pakt Sjeverne Makedonije i NATO-a
6. veljače 2019
Republika Makedonija čekala je na ovaj dan punih 26 godina. Za malu, izoliranu balkansku zemlju, postati članicom najjačeg vojnog saveza na svijetu uvijek je bilo pitanje opstanka. Na unutarnjo-političkom planu to znači veću etničku i socijalnu koheziju, dok je na vanjsko-političkom planu to jamstvo očuvanja granica u odnosu na susjedne zemlje. Nije slučajno što je makedonski parlament glasovao za Deklaraciju o ulasku u NATO 1993. godine - krvavi ratovi u drugim bivšim jugoslavenskim republikama nikada nisu stigli do njezinih granica, ali je opasnost uvijek bila prisutna.
Pa opet, Republika Makedonija nikada neće doživjeti svoje najveće dostignuće. Zvuči paradoksalno, ali posljednji dani te zemlje su izbrojani. Čak i internetska stranica NATO-a danas ne spominje svog budućeg člana pod njegovim imenom: "U srijedu 6. veljače 2019. godine, stalni predstavnici 29 zemalja članica Sjeverotlanskog saveza potpisali su Protokol o pridruživanju Skopja NATO-u." A Skoplje je, naravno, glavni grad te zemlje.
Do kraja ovog tjedna, kada grčki parlament ratificira Protokol o pridruživanju, "nova zemlja" Republika Sjeverna Makedonija će biti predstavljena svijetu.
Je li vrijedilo?
To je cijena koju je Makedonija morala platiti da bi se pridružila klubu. Za mnoge građane u zemlji - bila je previsoka. Srećom za trenutne političke donositelje odluka - nije. Trebalo je puno hrabrosti i političke volje u Skopju i Ateni da se riješi takozvani „spor oko imena", koji je još od 2008. godine blokirao pristupanje Makedonije NATO-u i EU-u i desetljećima trovao odnose između Makedonaca i Grka.
Mnogi se još uvijek pitaju: Je li vrijedilo promijeniti ime zemlje i trgovati dijelom identiteta i povijesti za članstvo u NATO-u?
Vrijedilo je! Ne samo zato što se time jamči stabilna i prosperitetna budućnost zemlje, već i zato što se, barem zasad, zatvara poglavlje vječnih povijesnih balkanskih sukoba između zemalja susjeda. To daje šansu novim generacijama da prestanu kopati po povijesnim rovovima i počnu planirati budućnost.
U širem kontekstu Balkana i jugoistočne Europe ulazak (Sjeverne) Makedonije u NATO trebao bi konačno staviti ad acta „makedonsko pitanje", koje je predugo opterećivalo regiju. Pored toga, ulazak ove zemlje u NATO poboljšava stabilnost u regiji u vremenima kada duhovi prošlosti ponovo prijete da izađu iz boce, posebno u svjetlu očekivanog konačnog rješenja za Kosovo.
Uspješna priča na Zapadnom Balkanu?
(Sjeverna) Makedonija nema vojsku i njezin godišnji bruto-društveni proizvod (BDP) je bliži jednom nerazvijenom njemačkom gradu, nego nekoj naprednoj zapadnoj naciji. Ali i SAD i vodeće europske zemlje su odavno priznale da je pridruživanje ove zemlje zapadnom savezu puno značajnije od rizika izbijanja još jednog balkanskog sukoba. Činjenica da je Sjeverna Makedonija rijedak primjer (manje-više) funkcionalne multietničke demokracije u nestabilnoj regiji, je razlog više za njezino buduće članstvo u NATO-u. U ekonomskom ili vojnom kontekstu ova zemlja uopće ne nudi neke prednosti, ali u kontekstu sadašnjih geopolitičkih interesa (Rusija, Kina) i poruke o uspješnom rješavanju konflikta, koja se šalje u susjedne zemlje (Srbiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu), to bi se moglo pokazati izuzetno važnim korakom.
Za (Sjevernu) Makedoniju danas počinje novo poglavlje. Zemlja se i dalje suočava s mnogim preprekama i teškim zadaćama. Potrebne su reforme u svim segmentima društva, potrebno je da zemlja ojača unutarnju koheziju i potrebna joj je ekonomija koja proizvodi nešto drugo osim odljeva mozgova. Ako Europska unija u lipnju, paralelno s pristupanjem NATO-u, odluči da konačno otvori proces pregovora sa Sjevernom Makedonijom o članstvu, to bi mogao biti tek početak uspješne priče na odavno zaboravljenom Zapadnom Balkanu.