Sankcije EU-a protiv Rusije ipak djeluju
18. srpnja 2014Nakon SAD-a i Europska je unija, zbog nastavka nasilja u istočnoj Ukrajini, lagano zaoštrila svoje sankcije protiv Rusije. Europske kaznene mjere usmjerene su protiv pojedinih ruskih poduzeća ili organizacija, koje pridonose destabilizaciji Ukrajine. Osim toga od Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj zahtijeva se da ne odobravaju nikakve nove projekte u Rusiji.
O značenju i djelotvornosti ovih sankcija može se jako raspravljati. Kako bi se iznudilo zaokret u politici Moskve one vjerojatno nisu dovoljne. Bolja procjena sankcija ionako će biti moguća tek kad se bude znalo koja poduzeća i organizacije će biti pogođene. To bi trebalo biti poznato do kraja srpnja.
Poteškoće EU-a sa sankcijama
S novom odukom postaje očito da predsjednici država i vlada EU-a imaju poteškoća s uvođenjem sankcija protiv Rusije. Puno je razloga za to: političari EU-a traže sankcije kojima bi Kremlj potaknuli na promjenu politike, ali ne žele upasti u spiralu eskalacije s Rusijom.
Političari EU-a nisu zainteresirani za sveobuhvatnu konfrontaciju s Rusijom. Razlog nije - kako misle neki u Ukrajini - to da su europski predsjednici država i vlada naivni. Sve više se prepoznaje opasnost ruskog izazova.
Više je razlog u tomu što demokratski izabrani političari moraju vidjeti opasnost da će ih njihovi birači kazniti ako ruskim protumjerama bude nanesena šteta njihovim gospodarstvima ili porastu cijene energenata. Demokracije su u srži uvijek usmjerene prema nagodbi i političkim kompromisima. Razumljivo je da tu SAD ima manje poteškoća nego Europska unija. Jer, SAD-u Rusija nije niti važan trgovinski partner niti isporučitelj energenata.
Zato ne treba tako brzo računati s jako oštrim sankcijama EU-a protiv Rusije - takozvanim trećim stupnjem. Među ostalim i zato što nema neke magične mjere protiv Moskve, koja bi Kremlj tako jako stavila pod pritisak da on odjednom promijeni svoju politiku.
Politika EU-a djeluje
Ipak, ne bi se smjelo podcijeniti srednjoročno djelovanje politike EU-a protiv Rusije. Jasno postaje da će suradnja EU-a s Rusijom postupno biti smanjena i otežana. Tu sigurno može biti učinjeno još više, ali smjer laganih koraka EU-a je već u redu.
Odakle pod ovakvim uvjetima mogu u idućim godinama doći poticaji rasta za rusko gospodarstvo, ako izostane Zapad kao partner za modernizaciju i trgovinu, to je jako upitno. Nada u zemlje BRICS-a ili neke druge zemlje na pragu industrijalizacije jako je raširena zabluda. Ali, to neće funkcionirati.
Svojom politikom je predsjednik Vladimir Putin odveo Rusiju u slijepu ulicu. I samo neizmjerni val propagande u ruskim državnim medijima sprječava da stanovništvo shvati tu činjenicu. A opće posljedice se mogu vidjeti već sada. Rusko gospodarstvo stagnira, a rublja gubi na vrijednosti. Što bi drugo izazvale sveobuhvatnije sankcije?