Konačno vraćanje imovine u Srbiji?

Potpredsednik srpske vlade Božidar Đelić kaže da je predmet vraćanja sva imovina koja je oduzeta poslije Drugog svjetskog rata: od nekretnina, preko tvrtki, pokretne imovine, do poljoprivrednog i građevinskog zemljišta. “Zainteresirani građani, po nekim procjenama njih oko 150.000, imat će vremena dvije godine nakon stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtev za povrat imovine”, izjavio srpski dužnosnik. 

Zakon dolazi, neke nepravde ostaju?

Ipak, brojne nepravde nanesene srbijanskim građanima vjerojatno neće biti ispravljene. Zamjenica pokrajinskog pravobranitelja Eva Vukašinović ističe da nije jasno zašto je 1945. godina izabrana kao početna za vraćanje imovine. „Nije mi poznato iz kojeg razloga su stavili taj datum, jer su određene kategorije stanovništva ostale bez prava na podnošenje ovog zahtjeva. Mislim prvenstveno na članove židovske zajednice, a bilo je slučajeva oduzimanja imovine i od pripadnika mađarske nacionalne manjine prije ovog datuma. Tako da je datum nepravedno postavljen”, ocijenila je Eva Vukašinović. 

Kako je predviđeno, vlasnicima i njihovim nasljednicima bit će vraćena imovina koja im je oduzeta, a u slučaju da to nije moguće, neće biti davana imovina u zamjenu, već financijska odšteta za koju su predviđene dvije milijarde eura. Koordinator Mreže za restituciju Mile Antić kaže da bi izostanak zamjenske restitucije mogao obesmisliti čitav proces. „Na taj način bi se mogla obesmisliti restitucija i svesti se na minimum vraćanja imovine u naturi a dominantno na odštetu. A to je nešto što treba izbjeći”, smatra Antić.   

Opasnost od tajkunizacije

Pravni stručnjak Dragomir Jankov vidi i skrivenu želju vlasti da se kroz zakon o vraćanju zemljišta legalizira sprega političkih i gospodarskih elita, kroz stvaranje ogromnih zemljišnih posjeda, takozvanih latifundija. „Sada neki pojedinci u Vojvodini posjeduju 20.000 hektara. Prema mojim saznanjima, nekadašnji čuveni bogataši kao što su bili Dunđerski, imali su po pet, sedam  tisuća jutara zemljišta. Najbogatiji bački zemljoposjednik bio je Rudolf Kotek Mlađi, koji je imao 22.000 jutara, što je pola od 20.000 hektara. A danas tih zemljišta veličine od 20, 15, 10... tisuća hektara ima dosta”, navodi Jankov.

On smatra da bi to moglo dovesti do ozbiljnog socijalnog raslojavanja. „Mi ćemo početi ličiti na Latinsku Ameriku. Na rubovima tih latifundija ostat će neka sela naseljena besplatnom agrarnom sirotinjom bez zemlje”, ocjenjuje Jankov. 

Sve u svemu, Nacrt zakona o vraćanju imovine doživio je tijekom javne rasprave mnogo primjedbi. „Ja mislim da na skoro svaki član zakona imamo primjedbu,” kaže Eva Vukašinović. 

 

Treba vidjeti što će od primjedbi usvojiti Vlada i kakav će Prijedlog zakona dostaviti Srpskoj skupštini. Iako sve nepravde sigurno neće biti ispravljene, moguće je da će Srbija stranim ulagačima poslati poruku da je to zemlja u koju se može ulagati i u koju može doći čisti strani kapital.

Prve odluke o vraćanju imovine u naturi planirane su u 2012. godini, dok će se obveznice izdavati s početkom 2015. godine. Naknade štete zbog izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korištenja imovine neće biti.

Autor: Dinko Gruhonjić, Beograd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak