Konferencija o Gruziji na "radnoj razini"
15. listopada 2008
Ideja konferencije o Gruziji je potekla od francuskog predsjednika Sarkozya, za vrijeme dogovora o primirju nakon invazije ruskih snaga na tu zemlju. U Ženevi su se trebali okupiti predstavnici Europske unije, Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju kao i predstavnici Rusije, Gruzije i SAD.
Šefovi ostaju kod kuće...
Ali već u dogovoru o konferenciji počeli su problemi: Moskva je ustrajala da, kao punopravni članovi ,sudjeluju i predstavnici pobunjenih pokrajina Abhazije i Južne Osetije. Gruzija je kategorično odbila razgovor sa pobunjenicima pa su međunarodne organizacije koje organiziraju konferenciju isprva razmišljale da pobunjenike uvrste u plenarni dio susreta, ali ne i u same pregovore. Moskva pak nije bila zadovoljna tim rješenjem - i svako nezadovoljstvo je rezultiralo odlukom da se u Ženevu pošalje još niži predstavnik.
Na kraju će danas u Ženevi Rusiju predstavljati doministar vanjskih poslova Grigorij Karasin. Američku delegaciju predvodi državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Daniel Fried, a UN će predstavljati Johan Verbeke, novi povjerenik ove organizacije za Gruziju.
...ali napeto očekuju ishod
Daleko od toga da njihove šefove ne zanima ishod konferencije u Ženevi: jučer je glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon razgovarao s francuskim ministrom vanjskih poslova Kouchnerom i Europskim povjerenikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom. Susretu u Ženevi su nazočili i povjerenica za vanjsku politiku Benita Ferrero-Waldner i predsjedavajući OESS-a, finski ministar vanjskih poslova Aleksander Stubb.
Usprkos svemu, činjenica koju ne treba zanemariti je da se danas zapravo održava prva konferencija na kojoj će opet razgovarati predstavnici Moskve i Tbilisija - bez obzira na kojoj razini. No je li Gruzija spremna prihvatiti zahtjev delegacije iz Rusije, drugo je pitanje: rusko ministarstvo je jučer objavilo kako od susreta u Ženevi očekuje "jasni dogovor" s Tbilisijem o "sigurnosti Abhazije i Južne Osetije" i traži sporazumu po kojem se ovaj problem više neće rješavati vojnim putem.(aš)