Kongres CDU-a: Merkel protiv populizma

Popularnost njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) je prije nekoliko mjeseci, prema istraživanjima javnog mnijenja, bila prilično opala. Ankete su pokazivale nešto malo iznad 30 posto podrške biračkog tijela. Međutim, CDU se nekako iz tog izvukao. No, druga strana medalje je popularnost desničarskog AfD-a ( Alternativa za Njemačku) koja se ne smanjuje. Naprotiv. Ako su se istraživači javnog mnijenja usudili u istočnim saveznim zemljama prije godinu dana prognozirati da će AfD imati više od deset posto potpore birača, sada to s gledišta CDU-a izgleda još dramatičnije. Naime, u Saskoj je to već 25 posto, dok je na razini cijele zemlje potpora koju prema anketama dobiva AfD također iznad deset posto.

Izbori u pet saveznih pokrajina su za CDU donijeli zabrinjavajuće rezultate. A podjednako je loše raspoloženje i kod nekih od 1.000 delegata koliko ih sudjeluje na Kongresu CDU-a od 5. do 7. prosinca u Essenu.

Ljutnja zbog komplicirane sestre iz Bavarske

Posljedice izbjegličke krize ogledaju se u napetim odnosima s bavarskom sestrinskom strankom CSU. Predsjednik stranke Horst Seehofer je, kao i obično, trebao održati govor na Kongresu CDU-a. Ali, Merkel i on se već više od godinu dana spore oko "pravih" mjera u izbjegličkoj politici - prije svega oko "gornje granice" kada je riječ o prihvatu izbjeglica. A kako ne bi morali ovaj spor iznositi javno na pozornici, njih oboje su nedavno objavili kako se neće pojaviti na kongresima sestrinskih stranaka - Merkel na Kongresu CSU-a, a Seehofer na Kongresu CDU-a.

No, CDU ne može sebi dopustiti dugoročni konflikt. Jer, CSU je tradicionalno strateški važan partner CDU-a, a posebno danas kao sigurnosna tampon zona prema desnom dijelu političkog spektra. S obzirom da je CSU u mnogim pitanjima konzervativniji nego CDU, on može brojne birače povezati sa zajedničkom Unijom koji u nekim drugim pokrajinama već skreću desničarskim strankama. Jer, bez CSU-a desničari bi bili još jači. Zato je potrebno popuštanje napetosti između CDU-a i CSU-a. I upravo zbog toga će umjesto Seehofera Kongresu CDU-a nazočiti dvoje visokih funkcionara CSU-a: glavni tajnik Andreas Scheuer i predsjednica pokrajinske skupine CSU-a u Bundestagu Gerda Hasselfeldt, koja već godinama pokušava spriječiti produbljivanje razdora među sestrinskim strankama.

Ali, mir u vlastitim redovima i dobar odnos s CSU-om nije sve. CDU mora doprti do birača ako želi u rujnu ponovo biti najjača politička opcija. Ali, kako - kada svuda uokolo sve više vlasti osvajaju populisti? Mnogi na to pitanje očekuju prve odgovore od Angele Merkel u njezinom glavnom govoru.

Merkel je prve naznake već dala na jednoj regionalnoj konferenciji kada je jedan član CDU-a otvoreno tražio njezinu ostavku. Ona je odgovorila s punim razumijevanjem kako je ovakav stav dio demokracije. Saslušati umjesto osuđivati - izgleda da je to nova taktika kojom se treba premostiti jaz između naroda i establišmenta na što se zapravo najviše žale populisti.

Skretanje u desno

Pored drugih glasova sve se jasnije vidi i skretanje udesno, koje bi se moglo izvršiti na Kongresu. A za to postoje neke indicije. Neposredno pred početak Kongresa, potpredsjednik CDU-a Thomas Strobl je izašao u javnost sa zahtjevima za pooštravanjem pravila za dobivanje azila i prisilnog vraćanja tražitelja azila. AfD je na to odmah reagirao govoreći kako se radi o "praznom oportunizmu i tobožnjoj promjeni mišljenja".

Također i ambiciozni program vodstva stranke pod naslovom "Orijentacija u teškim vremenima" ide u tom smjeru. Težište je na temama: izbjeglice, migracija i integracija. Situacija kakva je bila 2015. se ne smije više ponoviti, kazala je Merkel prošlog tjedna na video-konferenciji s bazom CDU-a i ukazala na ciljeve stranačkog programa. Na 20 stranica CDU je formulirao društveno-političke smjernice za koje još prije više mjeseci nije bilo konsenzusa u vrhu stranke: vodeća kultura kao preduvjet za sklad u pluralističkom društvu, domovina kao odgovor na globalizaciju, državno pravo iznad vjerskih pravila, sprječavanje migracije na mala vrata kroz zlouporabu prava na azil, nespojivost integracije i stvaranja paralelnih društava.

No, tu je i 150 drugih prijedloga, što je znatno više nego prošle godine. Pojedini potječu od izrazito konzervativnog podmlatka, "Mlade Unije" (Junge Union). Za diskusiju će biti predložene i teme poput zabrane potpunog pokrivanja žena, novi zakoni o protjerivanju odbijenih tražitelja azila i zabrana javnih okupljanja na kojima se govori samo nekim stranim jezikom.

Delegati bi se tako mogli koncentrirati na unutarnja pitanja jer kada je riječ o perzonalnim pitanjima nema iznenađenja. Uz Merkel tu je još pet kandidata za potpredsjednike koji bi trebali biti ponovo izabrani. U sedmočlanom predsjedništvu tako uvijek ima malo pokreta. Novi članovi će biti Monika Grütters, trenutno državna ministrica za kulturu na saveznoj razini i Thomas de Maiziere, sadašnji ministar unutarnjih poslova. Saski premijer Stanislaw Tillich neće više kandidirati. Tako su skoro svi na liniji Angele Merkel glede pitanja izbjegličke politike osim Jensa Spahna, koji prema toj politici ima određenu distancu.