Kongresni izbori - mali izbori velikog značenja
1. studenoga 2010
U SAD-u se izbori održavaju svake dvije godine. Tako je predviđeno Ustavom. Pri tome se odlučuje o 435 mjesta u američkom Zastupničkom domu. Za Senat se pak ove godine bira 37 od ukupno 100 senatorskih mjesta. Trenutačno u oba doma Demokrati imaju većinu.
No kako najavljuju ankete to bi se moglo promijeniti, barem u Zastupničkom domu. Značenje ovakve promjene bilo bi ogromno. Jer svi zakoni moraju se izglasati u oba doma američkog Kongresa. A već je i do sad vladi predsjednika Baracka Obame bilo teško održavati svoj kurs.
Blokiranje zakona
Primjerice kod reforme zdravstva, koja je izglasana ove godine, rezultat glasovanja u Zastupničkom domu bio je 219 prema 212. Vrlo tijesan rezultat - protiv ovog zakona glasalo je svih 178 Republikanaca ali i 34 Demokrata. Ukoliko Demokrati, kako se očekuje, izgube najmanje 40 mjesta, Republikanci će osvojiti većinu u Kongresu. A Demokrati ne bi mogli više jednostrano donositi zakone koje žele. Uvijek bi bili ovisni o podršci Republikanaca.
Uz to: onaj tko ima većinu određuje i dnevni red. Republikanci su već najavili da će primjenu nekih već usvojenih zakona poput onog o zdravstvenoj reformi onemogućavati koliko god se bude moglo. Više od toga ipak neće moći jer predsjednik Obama svojim pravom na veto ima zadnju riječ.
Važni guverneri
I u Senatu se očekuje da će Republikanci Demokoratima oduzeti neka mjesta, ali vjerojatno ipak ne i većinu. Trenutačno Demokrati imaju 59 a Republikanci 41 senatora. Konzervativci su tu već sad dovoljno velika manjina da imaju snagu blokiranja, kojom mogu zaustaviti izglasavanje zakona.
Uz mnoge lokalne položaje birat će se i 37 od 50 guvernera. Trenutačno u 26 saveznih država vladaju Demokrati, u 23 Republikanci, a u jednoj saveznoj državi, Floridi, jedan bivši Republikanac. I na toj razini se očekuje da će Republikanci odnijeti prevagu.
A to je važno jer guverneri često diktiraju nacionalnu političku agendu i time usmjeravaju političku diskusiju. Osim toga, odgovorni su i za ustanovljavanje novih izbornih jedinica što je na planu sljedeće godine. Granice izbornih jedinica pomiču se svakih deset godina, A temelji se na posljednjem popisu stanovništva, koji je proveden ove godine. Pri tome bi se strogo trebala poštivati neutralnost, ali naravno da svaka vladajuća stranka pokušava granice izbornih jedinica složiti tako da na sljedećim izborima osvoji što je više moguće glasova. A sljedeći izbori su predsjednički izbori 2012.
Autorica: Christina Bergmann/ S. Kobešćak
Odg. ur.: S. Matić