Kopnena operacija u Gazi - što to znači za otete?

Militantna islamistička teroristička organizacija Hamas je u napadu na Izrael 7. listopada izvršila masakr u naseljima u blizini pojasa Gaze. 1.400 ljudi je ubijeno, uključujući 310 vojnika. Među žrtvama je bila i njemačko-izraelska državljanka Shani Louk za koju je u međuvremenu potvrđeno da je ubijena još na području Izraela tijekom napada terorista na muzički festival. 

Teroristi su takođe oteli mnogo ljudi. Koliko tačno, ni danas se ne zna. Prema izraelskim informacijama, do subote 28.10. obitelji 230 talaca su dobile obavijest o otmici njihovih najmlijih. Smatra se da bi broj otetih mogao biti veći.  Ljudi se drže zarobljeni negdje u Pojasu Gaze, vjerojatno u nekom od podzemnih tunela i po svoj prilici u malim grupama. Nakon proširenja izraelskih kopnenih operacija na tom području, sudbina otetih je neizvjesnija nego ikad.

Tko su taoci?

Hamas je, tijekom napada, očigledno nasumično otimao ljude - starce, djecu, supružnike, muškarce, žene i mlade. Prema izraelskim informacijama, najmlađi taoc ima devet mjeseci, a najstariji vjerojatno 85 godina. Prema izraelskim informacijama ukupno 138 otetih ima i strana državljanstva - iz 25 različitih zemalja. Među njima je 54-oro ljudi s tajlandskim državčljanstvom, 15 s argentinskim, 12 s njemačkim, 12 s američkim, 6 s francuskim i 6 s ruskim državljanstvom. Pretpostavlja se da mnogi od njih imaju dvojno državljanstvo. Ali, kod jednog broja Tajlanđana i pet nepalskih taoca, to svakako nije slučaj. Tu su i jedan talac iz Kine, jedan iz Šri Lanke, dva iz Tanzanije i dva s Filipina.

Zašto ima toliko Tajlanđana među taocima?

Prema navodima tajlandskog Ministarstva vanjskih poslova, oko 30.000 Tajlanđana radi u Izraelu, od kojih oko 5.000 na jugu zemlje, u blizini granice s pojasom Gaze. U Izraelu uglavnom rade na poljima u blizini pojasa Gaze. Tajlanđani čine najveću grupu migranata koji rade u Izraelu.

Šta znamo o njemačkim taocima?

O njemačkim taocima se zvanično vrlo malo zna. Ne zna se ni točan broj otetih Nijemaca ili Izraelaca koji imaju i njemačko državljanstvo. Izraelska vlada procjenjuje da je oteto 12 osoba s njemačkom putovnicom, dok članovi obitelji govore da ih je 14. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova govori o članovim iz osam obitelji, pri čemu se ne isključuje mogućnost da je i nekih obitelji oteto i više članova. Točan broj ljudi Ministarstvo ne navodi.

Također nema direktnog kontakta s otetima. Ispred njemačkog veleposlanstva u Tel Avivu članovi obitelji otetih  danima skreću pažnju na sudbinu svojih najmilijih. Prilikom svoje posjete Tel Avivu, kancelar Olaf Scholz je u susretu s članovima obitelji otetih rekao da će vlada učiniti sve što može kako bi se taoci pustili na slobodu.

Šta se zna o stanju otetih?

Hamasovi teroristi su do sada oslobodili četiri osobe: majku i kćer koje imaju izraelsko i američko državljanstvo, te dvije žene iz Izraela - jednoj je 79 a drugoj 85 godina. Za Hamas su ova puštanja na slobodu očigledno dio psihološkog rata koji vodi. Time ova teroristička organizacija želi pokazati da je spremna na pregovore. Naravno, malo je pouzdanih informacija o tome gdje i pod kojim uvjetima se drže oteti.

Yocheved Lifschitz, jedna od do sada oslobođenih žena, prva je javno govorila o svom zatočeništvu. Ova 85-godišnjakinja je rekla da je "prošla kroz pakao". Svjedočila je o sistemu tunela Hamasa ali je priznala i da se prema njoj općenito dobro postupalo.

Šta izraelske kopnene operacije u Pojasu Gaze znače za taoce?

To je teško procijeniti. Rođaci otetih strahuju da vojna operacija na terenu ugrožava živote taoca. Oteti bi mogli izgubiti život za vrijeme borbi između izraelskih vojnika i terorista, ili zato što ih Hamas koristi kao živi štit. Meirav Leshem Gonen, majka jednog od taoca, rekla je u subotu za radio-stanicu Izraelske vojske: "Ne znam ništa o strategiji, znam ponešto o majčinstvu - i osjećam da je ovo rat, koji smo već izgubili. Kako možemo biti sigurni da će moja kćerka i ostali taoci živi doći kući?", zapitala se ona.

Rodbina otetih strahuje i da će pregovori za oslobađanje otetih sada biti otežani, pa čak i nemogući. Oni su zahtijevali od izraelske vlade da izvrši pritisak kako bi se oslobodili svi taoci, prije nego što krene s vojnom akcijom protiv militantnog islamističkog Hamasa.

Tko pregovara, tko posreduje?

Katar i Egipat igraju važnu posredničku ulogu u pregovorima. Prema riječima premijera Katara nedavno je došlo do određenog napretka. Šeik Mohammed Bin Abdulrahman al-Thani rekao je u srijedu da se nada kako će vrlo brzo doći do pomaka. No u međuvremenu je sve manje optimizma. Majed Al-Ansari, glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je za američki TV-kanal CNN da eskalacija na terenu sada "značajno otežava situaciju". Nije spominjao prekid pregovora.

Prema medijskim izvještajima, Izrael pretpostavlja da je Hamas namjerno odugovlačio pregovore za oslobađanje talaca, kako bi odgodio početak izraelske kopnene ofanzive. Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari govorio je o "psihološkom teroru" koji vodi Hamas. Premijer Benjamin Netanyahu je nakon razgovora s rodbinom otetih rekao da je njihovo oslobađanje "sastavni" dio vojnih operacija i dodao: "Pritisak je ključ za rješenje. Što je veći pritisak, veće su mogućnosti."

Kakve su šanse za razmjenu zatvorenika?

Predstavnici rodbine pozivaju na razmjenu zarobljenika. Izrael bi trebao razmotriti oslobađanje svih palestinskih zatvorenika u zamjenu za taoce. Šef terorističke organizacije Hamas u Pojasu Gaze Jihia al-Sinwar tvrdio je da su oni spremni odmah zaključiti sporazum o razmjeni zarobljenika.

"Oslobađanje svih zatvorenika bio bi veliki uspjeh za Hamas", rekao je Khalil Shikaki, direktor Palestinskog centra za politiku i istraživanje javnog mnijenja. Prema navodima izraelske organizacije za ljudska prava B'Tselem riječ je oko 4.500 ljudi. Netanyahuu je priopćio da njegov ratni kabinet raspravlja o razmjeni zarobljenika. Nije želio iznositi detalje. Rekao je samo da objavljivanje detalja takvog sporazuma neće pomoći da se on realizira.

S tim u vezi, vraćaju se sjećanja na slučaj mladog regruta Gilada Shalita, kojeg je Hamas oteo 2006. godine. Ogroman pritisak javnosti nije doveo samo do bombardiranja Gaze, već i do toga da Izrael pusti više od 1.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi osuđeni za smrtonosne napade na Izraelce, u zamjenu za puštanje na slobodu Šalita. Sada Izrael ponovo raspravlja o etičkom pitanju koje glasi: Da li taoce treba osloboditi po svaku cijenu?

ARD/Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu