Korona: industrija zahtijeva više od paketa pomoći

Aktualne brojke zvuče dobro: knjige narudžbi njemačke industrije ponovo se popunjavaju i to brže nego što se očekivalo - već nekoliko mjeseci zaredom.

„Trenutno doživljavamo oporavak gospodarstva, pad u drugom i trećem tromjesečju nije bio toliko velik kako smo se pribojavali, a smanjena je i nezaposlenost u odnosu na prošli mjesec", konstatirao je savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier.

I kancelarka Angela Merkel uočava „oprezni oporavak“, ali upozorava da broj infekcija posvuda ponovo raste pa tako i u Njemačkoj te da bi nužan mogao biti novi shutdown s nesagledivim posljedicama za cijelu zemlju.

Ali, tomu se odlučno protivi savezni ministar gospodarstva Altmaier. On ukazuje da širenje zaraze ne dolazi iz poduzeća nego „s obiteljskih slavlja gdje brojni ljudi sjede zajedno u tijesnim prostorima“. „Ne smije biti ponovnog shutdowna i ja vam obećavam, koliko je do mene, da neće biti drugog shutdowna za industriju i gospodarstvo“, izjavio je Altmaier na konferenciji povodom Dana njemačke industrije održanoj ovoga tjedna u Berlinu, na kojoj su neki sudionici bili stvarno nazočni, a neki uključeni video-vezom.

To je poruka koju su predstavnici industrije rado čuli. Predsjednik Saveza njemačke industrije (BDI) Dieter Kempf ukazao je na „egzistencijalnu prijetnju“ te da rizici nisu povezani samo s pandemijom. Tu su i trgovinski sukobi, predstojeći izbori u SAD-u, sve vjerojatniji izlazak Velike Britanije iz tržišta EU-a bez sporazuma o slobodnoj trgovini, kaže Kempf.

Okretanje od kriznog prema modusu budućnosti

Uz to se njemačko gospodarstvo nalazi u strukturnim promjenama koje su prije pandemije bile na vrhu prioriteta, a sad se ponovo vraćaju u svijest. Automobilska industrija, nekoć pokretač njemačke industrije, muku muči zbog skandala s manipulacijom testova ispušnih plinova i zaostajanja u prelasku na elektromobilnost.

Digitalizacija se odvija vrlo sporo. A težak je i put prema proizvodnji neškodljivoj za klimu.

„Moramo se iz kriznog modusa prebaciti u modus budućnosti“, zahtijeva Kempf. „Velika je opasnost da akutna kriza i zadovoljstvo vlastitim stanjem uz već prihvaćene pakete pomoći iskrive pogled na stvarnost.“ Toga se boji i savezna kancelarka. „Ne radi se samo o tomu da se brzo ponovo dosegne razina koju smo imali prije krize nego o dugoročnim investicijama i pronalaženju novih putova“, kaže Angela Merkel.

Tko će sve to platiti?

Ali, za investicije treba novac, a njega je puno manje s obzirom na sadašnje gospodarsko stanje. „Na kraju trebamo i stvarnu iskrenost, što se može, a što ne može", smatra šef uprave kemijskog koncerna BASF-a Martin Brudermüller. Iako se gospodarstvo sad oporavlja industriji će trebati još dvije godine da dosegne razinu na kojoj je bila prije krize, kaže Brudermüller.

On govori o „zbroju opterećenja“ za poduzeća. „Ono što potrošim na jednoj strani ne mogu potrošiti na drugoj strani i mislim da se moraju odrediti prioriteti."

Trn u oku gospodarstva su osobito još ambiciozniji europski i njemački ciljevi u zaštiti klime. „Već da bi postiglo postojeći cilj EU-a o smanjenju izlučivanja za 40 posto do 2030. svih 27 članica EU-a bi morale odmah gotovo utrostručiti napore za zaštitu klime“, izračunao je Kempf. Povećanje na 55 posto zahtijevalo bi upeterostručenje dosadašnjih napora, kaže on. „Zaštita klime ne smije postati ubojica radnih mjesta.“

Pomoć države za preobrazbu

Savezni ministar gospodarstva Altmaier drži da nije ispravno postavljene ciljeve stalno dovoditi u pitanje. Ali, tako dugo dok ciljevi u zaštiti klime ne budu dosegnuti oni se stalno povećavaju. „Postigli smo brojne uspjehe, ali za to se ne dobivaju bonusi ni priznanja, jer na globalnoj razini nismo ostvarili napredak i jer smo puno vremena izgubili na interne rasprave, primjerice o određivanju cijene za izlučivanje ugljičnog dioksida.“

Altmaier je gospodarstvu obećao pomoć u prilagodbi za zaštitu klime, ali i poduzetnici znaju da je teško očekivati veća rasterećenja od države s obzirom na rekordno novo zaduženje državnog proračuna zbog pandemije, na već isplaćenu pomoć poduzećima i konjunkturni program koji je već planiran u vrijednosti od 50 milijardi eura.

Smanjiti cijene struje za gospodarstvo

„Ono što nam je načelno potrebno jest vrlo jeftina električna energija“, kaže šef BASF-a Brudermüller. „Onda možete što se mene tiče planski više godina povećavati cijenu za izlučivanje CO2 i onda ćete imati scenarij s kojim će vjerojatno brojna poduzeća moći izaći na kraj.“

Brudermüller pred očima ima „potpuno novi dizajn energetske politike“ kako bi poduzeća imala vremena investirati u tehnologije s kojima mogu ostati konkurentna.

To je želja koja teško da ima šanse za ostvarenje. Savezni ministar gospodarstva Altmaier podsjeća kako je već kao ministar za zaštitu okoliša izračunao da će energetski zaokret do 2040. koštati bilijun eura. „Te troškove se može samo nekomu natovariti ili ih se mora financirati kroz zaduženje“, dodaje on uz zaključak da u sadašnjoj situaciji to jednostavno nije moguće.