Korona: zašto se ne smijemo opustiti?

Tema "kontaminiranosti" odnosno „stupnja raširenosti zaraze COVID-om 19" sve češće se pojavljuje u raspravama o koroni, pogotovo jer se omikron varijanta virusa SARS-CoV-2 brzo širi. Ali što se pod tim točno podrazumijeva?

„Kontaminiranost je užasan pojam", kaže Tobias Kurth, direktor Instituta za javno zdravlje na berlinskoj klinici Charité i profesor epidemiologije te dodaje da se tu zapravo radi o kolektivnom imunitetu.

Pojednostavljeno, ključno pitanje glasi: ako je sve više ljudi zaraženo koronom, zar se ne možemo nadati da će u nekom trenutku svi dobiti ovu bolest i da će cijela populacija postati imuna?

„Ne možemo", kaže njemački ministar zdravstva i epidemiolog Karl Lauterbach (SPD). "Zaraženost odnosno kontaminiranost nije opcija", rekao je Lauterbach u intervjuu za televizijsku postaju n-tv. "Čak i ako omikron vjerojatno nema tako teške simptome kao delta varijanta, još uvijek ima puno ljudi koji će nažalost preboljeti zarazu s trajnim oštećenjima zdravlja."

Kolektivni imunitet koji bi, kako kaže profesor Thobias Kurth, trebao biti u fokusu, nastaje u populaciji nakon što imunitet velikog dijela ljudi uspije izgraditi obranu od virusa - ne samo obolijevanjem i ozdravljenjem, već i cijepljenjem.

Aktivirati imunološki sistem

"Ključna stvar je da je imunosni sustav aktiviran, bilo kontaktom s virusom SARS-CoV-2 ili cjepivom", objašnjava Kurth. "Nadamo se da će u nekom trenutku dovoljno ljudi imati kontakt s virusom tako da više neće biti teških oboljenja, a i da nećemo dolaziti u situaciju da se u isto vrijeme razboli previše ljudi."

Okončanjem vala zaraze, koji trenutno dovodi zdravstvo na rub kolapsa, SARS-CoV-2 bi u tom slučaju postao nešto poput gripe.

Teško je procijeniti kada bi se to točno moglo dogoditi, jer imunosni odgovor kod COVID-a nije stabilan. Čak se i ljudi koji su se već oporavili od korone mogu ponovno zaraziti. Događa se i da cjepiva ne djeluju kada se pojavi nova varijanta. Srećom, i u tim slučajevima imunosni sustav u određenoj mjeri "pamti" prethodni kontakt s virusom i tada obično reagira na način da je tok bolesti blag.

Kontakt imunosnog sustava s novom varijantom virusa "može se zamisliti kao da netko govori dijalektom", kaže Kurth. "Ako govorim njemački, mogu razumjeti bavarski, čak i ako to nije stopostotno razumijevanje."

Zaraza je i dalje opasna

No, da bi imunosni sustav reagirao na "dijalekt" i zaštitio nas od teškog toka COVID-a, mora doći u kontakt s koronavirusom ili cjepivom protiv njega. A u Njemačkoj, prema navodima Instituta Robert Koch, oko 15,5% odrasle populacije (stariji od 18 godina) još nije primilo prvo cjepivo. U nekim njemačkim pokrajinama ta brojka iznosi čak i više od 25%.

Za te bi ljude bilo vrlo rizično kada bi ih se pustilo da se svi jednostavno zaraze virusom, odnosno ako bi se virusu omogućilo nesmetano širenje. "Ako dopustimo da se ljudi zaraze varijantom omikron, bit će nevjerojatno mnogo onih koji će se razboljeti", upozorava Kurth.

Zaraza bi također bila rizična za djecu i adolescente – gotovo 40% djece od 12 do 17 godina u Njemačkoj još nije cijepljeno. Kod njih, a i kod još mlađe djece, korona obično prolazi bez teških simptoma. No, stručnjaci upozoravaju da se malo zna o dugoročnim posljedicama. Zato bi se i mlađi ljudi trebali što bolje zaštititi od koronavirusa.

Kurth naglašava da se ni oni koji su cijepljeni ne mogu opustiti. "Čak i oni koji su primili cjepivo i koji su preboljeli koronu mogu se, iako rijetko, ponovo i ozbiljnije razboljeti. To vam je kao da igrate ruski rulet", kaže njemački epidemiolog.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu