Kosovo bez putokaza na srpskom

Istraživanje na temu „Upotreba srpskog jezika na prometnim znakovima“ nedavno je provedeno na području cijelog Kosova, a najviše pogrešaka je primijećeno u prizrenskom i pećkom području. Nebojša Simić, predstavnik Centra za depolitizaciju kosovskog društva, koje je provelo ovo istraživanje, smatra rezultate poražavajućima.

„Od 100 znakova koje smo istražili samo je 48 ispravno napisano, odnosno ispravno je korišten pravopis srpskog jezika koji je službeni jezik na Kosovu. Također smo došli do zaključka da 22 od stotinu istraženih mjesta nije uopće obilježeno i da je 30 znakova potpuno pogrešno napisano. Naime, iako su imena naselja na srpskom jeziku, nisu napisana u njihovom izvornom obliku.“

U gradovima nema putokaza na srpskom

Simić naglašava da su najveća kršenja zakona o upotrebi srpskog jezika zabilježena u gradskim sredinama. „Poražavajuće je to da u skoro većini gradova na Kosovu, u samim gradskim naseljima, znakovi nisu dvojezično napisani, što strašno vrijeđa nealbanske zajednice koje koriste srpski jezik.“

Rezultati istraživanja su kao zahtjev proslijeđeni svim nadležnim kosovskim institucijama. Međutim, ukoliko uskoro ne bude adekvatnog odgovora, prema riječima Simića, „Centar za depolitizaciju kosovskog društva“će krenuti s drugim aspektima kampanje i pritiscima na institucije kako bi poštovale zakone koje su same donijele".

Pogreške moraju biti ispravljene

Istovremeno, Petar Miletić, zamjenik predsjednika Skupštine Kosova, i sam je svjestan problema u vezi s upotrebom srpskog jezika, ali vjeruje da nije riječ o namjeri. „Meni je izuzetno drago da se neko sjetio provesti ovakvo istraživanje, jer, uistinu, mi koji često putujemo Kosovom primjećujemo na znakovima iskrivljena imena ili pogrešno napisana ili uopće nenapisana. Ne vjerujem da je to namjerno učinjeno, mislim da je često u pitanju pogreška. Kosovske institucije bi trebale reagirati na takvo što jer je po članu 5 Ustava Kosova srpski zajedno s albanskim službeni jezik, tako da se takve stvari nužno moraju ispraviti.“

Miletić dodaje da problem upotrebe srpskog jezika nije samo u domeni prometnih znakova, već i u lošoj provedbi zakona. „Tu nekada izgovor može biti brzina kojom zakoni dolaze na dnevni red zbog izvještaja Europskoj uniji i slično. Mi smo, međutim, više puta i u samoj Skupštini reagirali na neispravno napisane zakone. Čak i nekim dijelovima Ustava postoje pogreške kod prijevoda i na to smo nedavno ukazali. Dakle, upoznati smo s tim problemom i ubuduće ćemo raditi na poboljšanju“, kaže Miletić.

Autor: Zulfija Jakupi, Priština

Odg. ur.: S. Kobešćak