Kosovo da, a Čečenija ne?
12. prosinca 2007Srbija je najavila da će pravdu tražiti pred Međunarodnim sudom pravde, a kako upozoravaju pravni stručnjaci, u pravu naroda mijenjanje granica dozvoljeno je tek u slučajevima međusobnog dogovora. Hans Joachim-Heintze stručnjak je za međunarodno pravo: «Kosovo je kao što je poznato imalo status autonomne pokrajine a ne republike. Prema tome, po jugoslavenskom ustavu nije imalo pravo na neovisnost. Ako želite mijenjati granice onda morate primijeniti Princip III iz Zaključnog dokumenta iz Helsinkija iz 1975, a on kaže da su promjene granica moguće: uz mirna sredstva, uz uvjeravanje partnera te uz poštivanje prava naroda. Čini mi se da se u slučaju Kosova Princip III ne želi primijeniti, a to je naravno značajano odstupanje od Zaključnog dokumenta iz Helsinkija.»
Zašto Kosovo da, a Čečenija ne?
Ovaj pravnik upozorava na to kakve opasnosti krije nepoštivanje pravila: «To se u praksi još nije dogodilo, a imali smo mnogo slučajeva u kojima su masovno kršena ljudska prava. No oni nikad nisu kao posljedicu imali da se neko područje jednostvno odvoji. Bojim se da ako se to uistinu dogodi, onda se moramo naravno pitati: Koja to kršenja ljudskih prava opravdavaju odvajanje nekog područja? Želimo li sada Darfur odvojiti od Sudana? Ili Čečeniju od Rusije?....Osim toga problemi između Kosova i Srbije neće biti riješeni....Unutardržavni problemi s kojima se sada suočavamo samo će postati međunarodni, ali rješeni neće biti.»
Srbija - gospodarski dobitnik sukoba
Nešto drugačijeg mišljenja je glasnogovornik Kluba zastupnika socijaldemokrata u njemačkom parlamentu Gert Weisskirchen, koji na primjedbe da se Srbija nikad ne bi mogla pomiriti s gubitkom Kosova odgovara: «Uvjeren sam da će nakon što Srbija prebrodi izvjesno razdoblje osjećaja bola i gubitka, taj gubitak postati samo simbolične prirode. Jer većina se stanovništva Kosova već ionako odrekla Srbije. Dakle nakon što Srbija u sebi preradi ovaj simbolični gubitak, ona će na kraju biti gospodarski dobitnik ovog konflikta. Nadam se da će prijelazno razdoblje proći bez sukoba i da je Srbija svjesna toga da se radi o odluci koja će kasnije jasno značiti da će kao članica EU, nakon nekog vremena sve te sukobe zaboraviti.»