Kosovo i Srbija: kompromis ili nova eskalacija?

Veroljub Petronić, 52-godišnji kosovski Srbin, parkira svoj mali crveni automobil u prometnoj glavnoj ulici na sjeveru Mitrovice, u blizini spomenika knezu Lazaru. Iako Petronić živi na Kosovu više od 20 godina, njegov auto ima registarske tablice Srbije. To nije jedina čudna stvar u svakodnevnom životu čovjeka koji „iz sigurnosnih razloga" ne želi da se zna gdje radi.

Petronić otvoreno kaže: iako je državljanin Kosova i živi ovdje, službeno se odjavio iz te zemlje da bi dobio srpsku putovnicu. Ako ga pitate o tim apsurdima, reagira vrlo nervozno: „Samo želim moći putovati sa svojom obitelji. To je sve što tražim."

Zbrka s registarskim tablicama i dokumentima ne samo da zvuči komplicirano, nego to stvarno i je. Kosovo, nekada pokrajina Srbije, de facto je država od 1999., a neovisnost je proglasilo 2008. Ali Srbija ne priznaje kosovsku državnost, a to ima drastične posljedice po svakodnevni život ljudi na Kosovu.

Njima nije dozvoljen ulazak u Srbiju s kosovskim dokumentima ili službenim obilježjima i simbolima kao što su registarske tablice automobila. Nasuprot tome, između ostalog i zbog međunarodnog pritiska, Kosovo je do sada slijedilo drugačiju praksu: dozvoljavalo je ulazak s osobnim dokumentima i registarskim tablicama Srbije.

Reciprocitet - vruća tema

Takva praksa je u najmlađoj europskoj državi vrlo problematična, posebno pod vladom premijera Albina Kurtija, koji je na toj dužnosti od ožujka 2021. i koji prema Srbiji nastupa s daleko više samopouzdanja od bilo kojeg svog prethodnika. Ključna riječ za njega je reciprocitet, što se s diplomatskog jezika može prevesti kao: ravnopravan i sličan pristup.

Kurtijev deklarirani cilj je postepeno uvođenje reciprociteta u bilateralne odnose sa Srbijom. Njegova vlada više ne želi prihvatiti da građani Kosova ne smiju ući u Srbiju sa svojim dokumentima i registarskim tablicama, dok Kosovo sa svoje strane prihvaća srpske dokumente i registarske tablice.

Kada je Kurtijeva vlada htjela primijeniti reciprocitet početkom kolovoza 2022., to je zamalo dovelo do nasilnih sukoba na sjeveru Kosova. Kosovski Srbi blokirali su teškim kamionima ceste do graničnih prijelaza. Potom je Kosovo na granicu poslalo jedinice specijalne policije. Bilo je izvještaja da je došlo do pucnjave.

Nove napetosti?

Pod pritiskom EU-a samo nekoliko sati nakon dramatičnih događaja Priština je privremeno odustala od provedbe novih mjera. Krajem prošlog tjedna, uz posredovanje EU-a, postignut je preliminarni, djelomični kompromis: od 1. rujna 2022. građani Kosova mogu putovati u Srbiju sa svojim kosovskim dokumentima. Međutim, pitanje registarskih tablica i dalje je neriješeno. Kosovo zato ponovo prijeti da neće dozvoliti ulazak vozila sa srpskim tablicama u zemlju ako Srbija ne promijeni stav. Dakle, mogao bi se ponoviti napeti scenarij s početka kolovoza.

Kad god je u pitanju reciprocitet, napetosti u sjevernom dijelu Kosova rastu. Tamo žive skoro isključivo Srbi. Svakodnevicu određuju političari i poslovni ljudi koje se smatra produženom rukom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Podijeljeni grad

Utjecaj Srbije se vidi i u sjevernom dijelu grada Mitrovice. Nekada je bio poznat po jazz i blues festivalima, koji su okupljali kulture i nacionalnosti iz čitave Jugoslavije, ali od završetka kosovskog rata, grad je praktično podijeljen.

Sjeverno od rijeke Ibar, koja protječe kroz Mitrovicu, žive gotovo isključivo etnički Srbi. Svuda se vijore srpske zastave. Automobili su sa srpskim tablicama, natpisi su na srpskom. Gotovo uvijek izbijaju nemiri kada kosovske vlasti poduzmu neku akciju, bilo da hoće provesti mjere reciprociteta ili čak samo policijske akcije protiv organiziranog kriminala: sirene zavijaju, grade se barikade, kamioni blokiraju ulice.

Politički predstavnici srpske manjine na Kosovu, koji po Ustavu imaju obvezne predstavnike u parlamentu i vladi, ovih dana prijete da će se povući iz svih državnih institucija. „Ako se ne postigne kompromisno rješenje po pitanju reciprociteta, počet ćemo napuštati sve institucije Kosova, počev od centralnih i lokalnih institucija, pa do sudova, policije i tužiteljstva“, rekao je Srđan Milosavljević, predsjednik Skupština općine Zvečan prije nekoliko dana na konferenciji za novinare u Prištini.

Svakodnevni osjećaj prijetnje

Na sjeveru Kosova je još uvijek mirno. U sjevernom dijelu Mitrovice ljudi šeću pješačkom zonom u centru i sjede vani pred kafićima. Ipak, mnogi žive s osjećajem prijetnje i osjećaju se kao da su u nekoj vrsti permanentne opsade. Među njima je i Veroljub Petronić. „Ovdje na sjeveru Kosova smo stalno napeti i uplašeni, česte su demonstracije i sukobi s policijom, helikopteri nam kruže iznad glave. A sve to ozbiljno utječe na ljude, posebno na djecu. Zbog sukoba su često zatvorene škole“, kaže Petronić.

Kosovski Albanac Betim Osmani već dugi niz godina ima sličan osjećaj. Taj 41-godišnjak je jedan od rijetkih Albanaca koji žive u sjevernoj Mitrovici i vlasnik je tvrtke za prodaju podnih obloga i kućnog namještaja. „Mi smo pod napetošću više od dva desetljeća. Toliko smo se navikli na sve ove probleme da više ni ne vidimo rješenje", kaže Osmani. I poslije kraće stanke dodaje: „Mi, Albanci i Srbi, trebamo se osjećati kao susjedi i kolege, a ne kao stranci i neprijatelji."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu