Krše li Danci sankcije EU-a?
8. svibnja 2021
Od kraja travnja ljudi u najvećem broju okruga Simferopolja imaju vodu 18 sati dnevno, što je tri puta duže nego u prethodnim godinama. Od ruske aneksije Krima 2014. snabdijevanje vodom je jedan od najvećih problema. Prije aneksije se Krim vodom opskrbljivao putem jednog kanala iz Dnjepra. Ukrajinske vlasti su ga zbog aneksije zatvorili.
Nestašica vode je poprimila tolike razmjere da su mnogi promatrači upravo u njoj vidjeli razlog najnovije napetosti između Moskve i Kijeva, pa se pretpostavlja da bi voda čak mogla biti povod i novoj ruskoj invaziji.
Ni traga od ruske tehnologije
Kako bi se poboljšala opskrba Simferopolja vodom, izgrađena je vodovodna mreža Bešterek Zujski. Od sredine ožujka se tako opskrbljuje trećina stanovništva glavnog grada Krima. A da bi cijela stvar funkcionirala, vodovodna mreža mora pumpati vodu iz arteških bunara. To se realizira modernim, jakim pumpama. A te pumpe se ne proizvodi u Rusiji već u Danskoj. Aktivisti ruske antikorupcijske inicijative "Scanner Project" ukazali su na to početkom travnja. Na snimkama ruske televizije otkrili su oznake za agregate danskog proizvođača Grundfos.
DW je na temelju vizualnog materijala na internetu identificirao model pumpe. Mreža vodoopskrbe Bešterek Zujski koristi sedam Grundfosovih agregata tipa CR 185-8 A-F-A-V-HQQV. To je najnoviji i najjači model te firme i on službeno nije na ruskom tržištu. Prema tehničkoj specifikaciji, pumpe pokreću Siemensovi motori. Ruski mediji navode da je projekt koristio samo rusku tehnologiju. To ne treba čuditi, jer je EU u okviru sankcija koje su uvedene zbog ruske aneksije Krima, zabranila prodaju određenih proizvoda i tehnologija za korištenje na Krimu, a među njima je i oprema za vodoopskrbu.
Simens tvrdi da se drži propisa
Na upit koje je Simensu poslao DW, službeni odgovor je glasio da njemačka firma poštuje sve izvozne kontrolne propise. Kupci Siemensovih proizvoda se obvezuju da će se pridržavati važećih ograničenja Europske unije i da neće opskrbljivati Krim. Thomas Heidemann, njemački pravnik i partner moskovskog odvjetničkog ureda CMS, specijaliziranog za savjetovanje njemačkih investitora u Rusiji, kaže da su pravila o određivanju konačnog odredišta u međuvremenu postala standard:
“Preprodavač se zamoli da potpiše End-User Certificate na kojem on imenuje svog kupca, odnosno krajnjeg korisnika stroja”, kaže Heidemann i dodaje da onda europski isporučitelj taj certifikat stavlja u svoju dokumentaciju kako bi dokazao da je učinio sve da se spriječi kršenje sankcija.
Podružnica kao ekskluzivni uvoznik
Ruski carinski podaci do kojih je došao DW kažu da je Grundfos Istra, podružnica danskog koncerna, ekskluzivni uvoznik danskih strojeva u Rusiju. Firma nije htjela odgovoriti na naša pitanja. A danska centrala je izjavila da nema saznanja o isporukama anektiranom poluotoku Krimu. Isto tako, centrala ne odgovara ni na pitanje je li ruski uvoznik potpisao certifikat o konačnom korisniku?
„Ako u procesu prodaje posumnjamo da će uslijediti kršenje sankcija, zahtijevamo identifikaciju krajnjeg korisnika. Naša interna istraga nije došla do transakcija ili prepiske koji bi ukazivali na nepridržavanje naših internih pravila”, objašnjava Peter Trillingsgaard, zamjenik šefa danske firme. U centrali su naglasili da se pridržavaju međunarodnog i ruskog prava.
Ali upravo tu se događa kolizija. Podružnica u Rusiji radi po ruskim zakonima, a to znači da od mušterija ne smije tražiti jamstvo kako proizvod neće završiti na Krimu. “Pri izvozu strojeva, europski izvoznik mora poštivati europske sankcije, inače ne može izvoziti proizvod. Ali isporuka ruskoj podružnici je u pravilu moguća”, objašnjava pravnik Heidemann.
Što je Grundfos znao?
Još je otvoreno pitanje jesu li danska centrala firme ili njezina ruska podružnica znali za planove kupca da pumpe preusmjeri na Krim? “Naši proizvodi koji su ugrađeni na Krimu jesu standardne pumpe koje se često prodaju poduzećima koje ih kao komponente ugrađuju u veće cjeline i onda tako prodaju. Dakle, mi ne znamo kako su naši proizvodi završili na Krimu”, kaže Peter Trillingsgaard. Grundfos, međutim, jamči da neće ponuditi održavanje tih uređaja na Krimu.
Moskovska tvrtka VDK Avtomatika je isporučila pumpe na Krim. Ni ona, ni ostala poduzeća i institucije koje su sudjelovali u projektu do sada se nisu oglasili o tom poslu. Je li Grundfos znao da će isporuka biti za Krim? To će sada provjeriti nadležne danske institucije koje su obećale sveobuhvatnu istragu. Danski zakoni predviđaju novčanu kaznu ili četveromjesečni zatvor za kršenje sankcija, a u težim slučajevima moguća je zatvorska kazna i do četiri godine.
Siemensove turbine na Krimu
Ova prodaja uređaja za pumpanje vode u Simferopolju nije jedino kršenje sankcija Europske unije povezano s velikim europskim koncernima. Za opskrbu električnom energijom 2017. su na Krimu postavljene Siemensove plinske turbine. Prilikom kupovine, ruska strana je navela da turbine neće ugraditi na Krimu već na suprotnoj strani Kerčkih vrata, na Tamanskom poluotoku.