"Kriza eura ugrožava opstanak Europske unije"

Zbog zabrinjavajuće situacije u Irskoj, Grčkoj i Portugalu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio je na opasnost od raspada eurozone i Europske unije. "Mi smo suočeni s krizom u kojoj se radi o našem opstanku", izjavio je Van Rompuy danas (16.11.) u Bruxellesu i naglasio: "Svi moramo surađivati kako bismo zajamčili opstanak eurozone. Ako eurozona ne preživi, neće preživjeti ni Europska unija."

Skupa akcija spašavanja?

Zato se ubrzano radi na novim mjerama za izlazak iz krize. U njemačkim medijima su se pojavile špekulacije o tome kako bi mogao izgledati plan za dugoročnu stabilizaciju eura. Oni prenose da bi Njemačka trebala biti ta koja će snositi najveće troškove "akcije spašavanja". A to, kako u svom internetskom izdanju ističe list "Die Welt", ne tvrde populistički kritičari zajedničke europske valute, nego ozbiljni analitičari. Kao znak da bi te tvrdnje mogle biti točne, navodi se činjenica da se rejting Njemačke na svjetskom tržištu kapitala pogoršao - i to unatoč njezinom odličnom gospodarskom rastu. To je vidljivo iz naglog rasta kamata za njemačke državne obveznice, kao i iz povećanja osiguranja kojim se ulagači osiguravaju u slučaju nelikvidnosti određene zemlje. Za usporedbu: dok je premija osiguranja za Njemačku od kraja listopada povećana za 21 posto, osiguranje za američke državne obveznice je samo neznatno poraslo, a za Švedsku i Norvešku, koje ne primjenjuju euro, čak je ostalo nepromijenjeno. "Die Welt" tumači kako je to siguran znak da ulagači predviđaju da bi spašavanje eura Njemačku moglo vrlo skupo stajati.

Fond za pomoć siromašnima

Činjenica je da, unatoč krizi, niti jedna njemačka parlamentarna stranka ne smatra da država treba istupiti iz eurozone. Savezna kancelarka Angela Merkel čak stalno ističe kako je zajednička valuta neodvojivi dio "europske ideje". Mediji prenose da njemačka Vlada želi predložiti uvođenje svojevrsnog fonda solidarnosti za eurozonu. To bi konkretno značilo da bi gospodarski jake države uplaćivale u zajedničku blagajnu iz koje bi se financirao razvoj siromašnijih zemalja. A budući da je Njemačka sa svojih 2,5 bilijuna eura bruto društvenog proizvoda najjače gospodarstvo na europskom kontinentu, to bi značilo da bi ona u tom slučaju bila i - najveći platiša.

Autor: Andrea Jung-Grimm/Die Welt/AP/Reuters

Odg. urednik: Anto Janković