Kriza u Grčkoj šansa za Srbiju?

Grčka je jedan od najvećih srbijanskih gospodarskih partnera i logično je što se nakon loših vijesti koje dolaze iz te zemlje pojavila određena zabrinutost za sudbinu grčkih investicija u Srbiji. Građane i javnost posebno zanima sudbina grčkih banaka u Srbiji, kojih ima ukupno pet. Po riječima mjerodavnih u Narodnoj banci Srbije štednja u grčkim bankama je sigurna i te banke su likvidne i solidne.

Precijenjena opasnost za grčke banke

Svakako da nije ugodno imati krizu takvih razmjera u susjedstvu, kaže za Deutsche Welle profesor sveučilišta Megatrend Vladimir Vučković, a posebno jer je riječ o velikom ulagaču u Srbiju. Kada je riječ o grčkim bankama, on smatra da se tu precjenjuju mogući negativni efekti. Te banke zbog zakonskih propisa i pravila poslovanja ne mogu tako lako povući novac iz Srbije. Kriza u Grčkoj je prije svega kriza države, a ne financijskog sektora i poduzeća, ističe Vučković: „Naravno, ukoliko banke u Grčkoj budu ugrožene, onda će možda njihovi vlasnici morati da dođu do novca na svaki mogući način, pa će onda možda isforsirati i traženje novca iz okolnih zemalja pa i Srbije. Ali, kažem, ovo je čini mi se malo vjerojatan scenarij u ovom trenutku.“

Grčke investicije u padu

U srbijanskoj Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) kažu da grčke investicije u Srbiju bilježe osjetan pad u protekle dvije godine. Za razliku od 2006. i 2007. godine, kada je investirano preko milijardu i dvjesto milijuna dolara, u 2008. i 2009. godini taj iznos je manji od 100 milijuna dolara. Nikola Janković, iz službe za odnose s javnošću te agencije, napominje da je Grčka najviše investirala u financijski sektor, energetiku i nekretnine: „To su grane, pogotovo nekretnine, koje su i najviše pogođene krizom, tako da je i to možda jedan od uzroka ovih padova. Međutim, mi u agenciji nismo do sada imali – a mi podržavamo prvenstveno projekte u sektoru industrije, znači gdje je proizvodnja u pitanju – primjera gdje je bilo odustajanja ili povlačenja od nekih započetih projekata. Mogu spomenuti kompaniju Isomat koja trenutno gradi tvornicu u Šimanovcima, i tamo će biti zaposleno nekih 60 radnika.“

Najveći negativni efekt grčke krize za Srbiju može biti dodatna opreznost investitora i kreditora. Oni će ionako uplašeni zbog svjetske krize, sve više kažnjavati nesređene zemlje. To su zemlje koje imaju nesređene javne financije i visoke deficite, a u te zemlje pripada i Srbija, upozorava Vučković: „Dakle, bit će sve oprezniji i neće vjerovati javnom računovodstvu. Oklijevat će pri ulaganju u te zemlje, tako da će Srbija sve manje na žalost moći da računa na strani kapital.“

Srbija još atraktivnija za grčke privrednike?

Pogoršan privredni ambijent u samoj Grčkoj može izazvati preispitivanje poslovanja u okolnim zemljama, dodaje Vučković. Ali, upravo zbog toga što je Grčka sada nestabilnija od Srbije, te kompanije možda nastave sasvim normalno poslovati u Srbiji, kaže on.

To na neki način ističe i Nikola Janković iz SIEPA-e. Srbija ima trenutno jednu od najnižih poreznih stopa u Europi i troškovi poslovanja su niži nego u zemljama EU-a. Kako je najavljeno povećanje poreza u Grčkoj zbog krize, to može izazvati i pojačano zanimanje grčkih kompanija za ulaganje u Srbiju, kaže Janković.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Anto Janković