Kršenje ljudskih prava usred Njemačke
11. prosinca 2006Njemačka Filmska nagrada za ljudska prava dodjeljuje se od 1998. godine svake dvije godine za istaknute filmske i televizijske produkcije na temu ljudskih prava. Iza nje stoji ukupno 16 pokrovitelja – od amnesty internationala od njemačkog ogranka UNESCO-a. Ove je godine žiri nagradio filmove o bliskoistočnom sukobu, stanju u Afganistanu i Rumunjskoj te televizijsku reportažu o jednom aktualnom njemačkom događaju. «Smrt u ćeliji – zašto je umro Oury Jalloh?» naslov je nagrađene reportaže novinara Marcela Kolvenbacha i Pagonisa Pagonakisa o, kako je to žiri opisao, «jednom nevjerojatnom događaju predstavljenom pažljivo i oprezno». Zapadnoafrička izbjeglica Oury Jalloh u siječnju je 2005. godine u njemačkom gradu Dessauu u pritvoru živ izgorio.
Samoubojstvo?
Službeni su organi vrlo brzo slučaj zaključili kao samoubojstvo, no na inzistiranje novinara i organizacija za ljudska prava on je ponovno istražen. Uspostavilo se da je Jalloh ležao na madracu od materijala koji ne gori i da je bio lisicama privezan za krevet. Na njegove pozive u pomoć i alarmne signale nitko nije reagirao. Do danas su okolnosti u kojima je umro nerazjašnjene.
Autor reportaže Marcel Kolvenbach zaključuje: «On je više puta umro. U građanskom ratu u Sierra Leoneu umrlo je njegovo djetinjstvo, onda je pobjegao u Njemačku – tamo je umrla njegova budućnost - da bi konačno izgorio u ćeliji. Mi smo ovaj strašan i dramatičan slučaj iskoristili da bi načelno ukazali na sudbinu ljudi koji k nama dolaze. Svi oni imaju svoju pretpriču.»
Znak opomene
Upravo se pobjednički film bavi slučajem koji se dogodio usred Njemačke, a ne negdje u nekom zabačenom dijelu svijeta. Za bivšu predsjednicu njemačkog Ustavnog suda i pokroviteljicu ove nagrade Juttu Limbach to je važan znak opomene: «Moramo shvatiti kako činjenica da su u našem Ustavu uglavljena ljudska prava još uvijek ne rezultira automatski humanističkom tradicijom koja bi nas štitila od svakog napada na ljudska prava. Ljudska prava su stalno ugrožena, a Savezni ustavni sud ne bi imao što raditi kada u našoj zemlji onda tu i tamo ne bi bila kršena,» upozorava Jutta Limbach.