Kukuriku koalicija bez pobjedničke euforije

Problema je mnogo, napose u gospodarstvu, očekivanja građana su velika, a posla za novu vlast toliko da ni sami ne očekuju uobičajenih sto dana poštede od kritika. Ono što znaju i mogu moraju pokazati odmah, opće je stajalište poduzetnika, ekonomskih analitičara i novinskih komentatora.

Budući premijer Zoran Milanović mogao bi već u četvrtak (8. prosinca), jer tada istječe zakonskih 72 sata za moguće žalbe na izborni proces kao i za ocjenu o regularnosti Ustavnog suda, predsjedniku Ivi Josipoviću donijeti mandate na uvid kako bi počeo proces konstituiranja novog, sedmog saziva Sabora te imenovanje Vlade. U iduća dva tjedna, prema najavama iz SDP-a, mogla bi biti sastavljena Vlada, a tada bi se mogli saznati i prvi potezi.

Odmaže i kriza eurozone

Među prvim potezima bit će – nastavak borbe protiv korupcije. A kroz korupciju godišnje se, prema procjenama vezanim za javne nabave te ine oblike, iz gospodarstva odlijevalo oko četiri milijarde kuna godišnje. Komentatorica portala Dalje.com Deana Knežević ističe, pak, kako će puno toga ovisiti o onome što će se u petak, 9. prosinca, dogoditi u Bruxellesu. I pritom ne misli na potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nego o tome hoće li se postići dogovor o rješavanju krize u eurozoni. Jer, ističe Knežević, "mogući pad potražnje roba u Europskoj uniji zbog krize i, očekivano, konzervativni zaokret kreditora, neće biti dobar signal za Milanovićevu Vladu." Uz to, puno toga ovisi i o tome tko će biti ministar financija te hoće li biti rezanja rashodovne strane državnog proračuna. "O tome ovisi i ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske", upozorava komentatorica. Milanović je, podsjetimo izjavio kako "ima 50 dana za očuvanje kreditnog rejtinga" jer, kako je priznao jednom tjedniku, "zaduživanje po kamatnoj stopi većoj od sedam posto bilo bi ravno samoubojstvu”. Hrvatska u idućoj godini treba vraćati više od milijarde kuna samo za kamate na kredite a očekivani gospodarski rast od svega 0,5 posto približava ju nekom obliku aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Može li bez MMF-a?

Kukuriku koalicija tvrdila je, inače, kako "neće biti bolnih rezova" ali je najavila mjere štednje. Kako će postići balans u proračunskim prihodima i rashodima, nova vlast još ne otkriva, iako se država u gotovo stalnoj recesiji nalazi od početka 2009. godine. Obećava, međutim, kako će joj jedan od najvećih izazova biti smanjenje nezaposlenosti sa sadašnjih 17,4 posto. Poduzetnici traže konkretne mjera za zaustavljanje nelikividnosti, što je dosegnulo 40 milijardi kuna. Ali ubrzani stečajevi mogli bi rezultirati gubitkom radnih mjesta te rezanjem dosadašnjih prava svih zaposlenika, o čemu je nešto tek naznačio kandidat za ministra financija Slavko Linić.

Glavni urednik gospodarskog časopisa Lider Miodrag Šajatović zbog svega navedenog ističe kako će nova vlast imati manevarskog prostora veličine telefonske govornice. "Svjesni su da koji god potez povuku, netko će stradati, npr. moraju smanjiti rashode za tri do pet milijardi kuna. Uzmu li ih selu, dobro znamo što to može značiti za poljoprivredu. A znamo da će to dovesti do prosvjeda, kao i u slučaju početka bilo koje od reformi, odgađanih najmanje osam godina", procijenio je Šajatović.

Iako Kukuriku koalicija stidljivo spominje MMF, čini se kako "augijeve štale", u što se pretvorilo hrvatsko gospodarstvo, neće moći biti pospremljene bez tih nepopularnih financijaša.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm