Kurdi se nadaju miru na jugoistoku Turske
18. svibnja 2017Diyarbakir na jugoistoku Turske je velikim dijelom srušen u borbama turskih snaga sigurnosti i zabranjene Kurdske radničke stranke (PKK). Uhićenja i povrede ljudskih prava su nakon proglašenja izvanrednog stanja postali uobičajena pojava. Ipak, stanovništvo u gradu se nada da će kroz dijalog sukobljenih strana ponovo biti uspostavljen mir.
Borbe su uglavnom vođene u četvrti Sur. Do prije dvije godine je to bila važna adresa za trgovinu i turizam u gradu koji važi kao kulturni centar Kurda u Turskoj. Oko godinu i pol dana su bombe, smrt i rušenja određivali život u Diyarbakiru. Danas grad nastoji biti ono što je nekad bio.
Ljudi se ipak vraćaju u Sur
Policajci naoružani automatskim puškama i tenkovi još uvijek se nalaze na ulazu u grad i na njegovim glavnim ulicama. Policijski sat je nedavno ukinut. Područje oko oštećene Sulejmanove džamije i „četiri samostojeća minareta" su pretvoreni u park u kojem srećemo više stotina ljudi. Oni s kojima smo razgovarali kažu da je park najviše popunjen vikendom. Posjetitelji dolaze iz znatiželje, ali i zbog uspomena.
Oko 50 metara od ulice u kojoj su iskopani prvi rovovi nalazi se tzv. Jogurt-market. „Ova mala prodavaonica je bila zatvorena 15 mjeseci", kaže njezin vlasnik, 25-godišnji Ağıt Ari. On je pretrpio velike financijske gubitke. U borbama su oštećeni kako njegova kuća, tako i poslovni prostor. „Rođen sam u Suru. 90 posto mojih prijatelja je napustilo grad. Osjećam se usamljeno", kaže Ari i dodaje: „Nakon svega što se dogodilo još nam nije uspjelo stati na noge. Međutim, polako napredujemo."
"Razvoj na bolje”
Prodavaonice u ulici Gazi, financijskom centru Diyarbakira, su otvorene. Dvorište džamije pod nazivom Ulu se puni ljudima koji su došli na molitvu. Jedan od njih je i Recep Öziç. On je također vlasnik prodavaonice u centru. „Nakon ubojstva Tahira Elçia je ovdje postalo gore", kaže Öziç. Tahir Elçi je bio šef odvjetničke komore u Diyarbakiru i jedan od najvažnijih boraca za ljudska prava. Elçi je ubijen 28. studenoga 2015. godine. Ubojstvo do danas nije razjašnjeno.
Öziç kaže da u ovo područje nitko nije mogao ući skoro godinu dana. U posljednjih mjesec dana je stanje mirnije. Ljudi ponovo izlaze na ulice. „Mi nemamo ni posao, a ni unutarnji mir, ali se nadamo da će se sve razvijati u dobrom smjeru", kaže Öziç. On također dodaje da se svi nadaju da će ponovo doći do dijaloga između sukobljenih strana i mirnog ozračja bez vođenja borbi.
Ipak, u Suru ima i dijelova u kojima nije bilo oštećenja. Jedan od njih je Ziya-Gökalp. U tom dijelu grada nalazi se gradska kuća kulture koju rado posjećuju učenici i glazbenici. Direktorica Esra Aksu dijeli nadu ostalih: „Preživjeli smo noćnu moru. Želimo zaboraviti te dane. Raspoloženje ljudi u četvrti se polako poboljšava. Sve želimo ostaviti iza nas."
Susret u Diyarbakiru
Nada se vidi i u manifestacijama koje se u gradu organiziraju u posljednjih deset dana. Na tzv. summit rada su prvi put došli zastupnici vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP), najveće oporbene stranke CHP i nacionalističke Narodne stranke MHP. Poziv predsjednika Udruženja industrijalaca i biznismena Turske (TÜSIAD) da se ukine izvanredno stanje i postigne primirje, pozitivno je djelovao na raspoloženje.
Međutim, pesimizam nije potpuno nestao iz Diyarbakira. Prema navodima Udruge za zaštitu ljudskih prava (IHD) je u gradu za samo tri mjeseca ove godine zabilježeno 9.000 slučajeva povreda ljudskih prava. Nakon uvođenja izvanrednog stanja je nekoliko udruženja i nevladinih organizacija u gradu zatvoreno, isto kao i mnoge RTV-postaje ili novine na kurdskom jeziku. Posjetili smo zamjenika predsjednika udruge IHD i šefa odjela u Diyalbakiru Racija Bilicija. „Još uvijek smo daleko od normalnog stanja. Kako Diyarbakir, tako i cijela regija", kaže Bilici.
Okončanje vojnih operacija u gradu i stanje u kojem ljudi ponovo mogu izaći na ulicu je napredak, ali to još uvijek nije dovoljno. „Skoro svi članovi nevladinih organizacija su osuđeni, a svaka, pa čak i manja akcija je zabranjena. U regiji nema nikoga tko je oporba vladi i tko se može slobodno kretati. Ako želimo da stanje ponovo bude normalno, mora biti ukinuto izvanredno stanje, obustavljene političke operacije i zajamčena sloboda izražavanja", kaže Bilici.