Kurti: „Zajednica srpskih općina je aparthejd“

Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da je poslednji preijdlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova iza kog su stale Europska unija i SAD čvrsta platforma za korak naprijed. On je dodao da za sada nema planova o sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je izrazio nadu da će se pregovori na visokom nivou nastaviti.

„Prijedlog EU, koji je u načelu prihvaćen, treba dalje razraditi, jer su mnogi koncepti u prijedlogu generički i moramo dalje razgovarati o mehanizmu implementacije, o vremenskom redosljedu implementacije, a posebno o međunarodnim jamstvima za ovaj budući sporazum", rekao je Kurti za DW.

„Tražiti ZSO prije priznanja je kao tražiti šalicu kave bez šalice"

On je, međutim ponovio da potpuna normalizacija odnosa mora imati uzajamno priznanje kao centralni dio. „Ne možemo dozvoliti da kola idu ispred konja. Tražiti bilo kakvu vrstu asocijacije prije međusobnog priznanja je kao tražiti šalicu kave bez čalice. Nije moguće", ocijenio je Kurti.

Za dio Briselskog sporazuma koji predviđa formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) kaže da sadrži rasističke elemente i ponavlja da je kao takav već odbijen od strane Ustavnog suda Kosova. „To je aparthejd. Ja sam protiv toga", ocjenjuje Kurti. „Kad smo mi prije 15 godina proglasili nezavisnost, bilo je 93 posto Albanaca i rečeno nam je u međunarodnoj zajednici da se Kosovo ne može proglasiti albanskom nezavisnom državom, već́ multietničkom. Inzistiranje sada na jednoj etničkoj asocijaciji općina je čudno i neprihvatljivo", dodaje Kurti.

On je pozvao Srbiju da prva formira zajednice u Preševskoj dolini ili Sandžaku i pokaže na svom primjeru kako bi taj model trebao funkcionirati. „Ali mislim da to nije ideja za ljude, za povećanje prava za građane, već́ za teritorijalno proširenje. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, Srbija daje stotine milijuna eura da se Srbi ne integriraju. Dakle, koncept srpskog svijeta kao novog naziva za Veliku Srbiju živi instrumentalizirajući Srbe gdje god da su."

Na pitanje o tome na koji način planira vratiti Srbe u kosovske institucije, Kurti je rekao da se oni gradonačelnici koji su podnijeli ostavke, više ne mogu vratiti, već će morati biti organizirani novi izbori.

„S druge strane, mi smo vrlo zainteresirani da što više Srba konkurira za posao policajca na Kosovu. Do sada se nije prijavilo dovoljno, ali se broj povećava, tako da se nadamo. Ne želim zamjenjivati Srbe Albancima na severu, ali nećemo ni prestati provoditi vladavinu prava na cijeloj teritoriji", rekao je Kurti.

On je još jednom pozvao Srbe da vjeruju Vladi Kosova i prijave se za posao, obećavajući da im za to „neće biti potrebne članske karte Srpski liste" kao što je to, kako kaže, ranije bio slučaj.

„Srbija nije normalna zemlja"

Govoreći o 15 godina od proglašenja nezavisnosti, Kurti je ocijenio da je Kosovo dvostruko uspješna priča – o „borbi za oslobođenje jednog naroda" i izgradnji demokracije praćene ekonomskim razvojem.

Odnosi Srbije i Kosova, međutim, nisu normalni, kaže Kurti, ali smatra da je to posljedica toga što Srbija nije normalna zemlja. „Kosovo je normalna demokratska zemlja. Srbija nije. Čak i prema Freedom Houseu, Kosovo ima demokratski režim, a Srbija je hibridni režim, što je eufemizam za autokraciju."

On je ponovio optužbe na račun zvaničnog Beograda da je instruirao Srbe da napuste institucije, a „kriminalce na sjeveru" da skrivaju iza naroda i nacionalnog identiteta. „Zbog straha od vladavine prava, oni su podigli barikade i isto tako iz straha od vladavine prava, odlučili su ih neposredno pred Novu godinu ukloniti", rekao je Kurti. „Naša policija nikoga ne ganja ni po etničkoj pripadnosti, ni po nacionalnom identitetu, već́ samo prema njihovim postupcima i ponašanju, bilo da je u pitanju pojedinac ili grupa."

Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije

Ukoliko dogovori propadnu, nije nemoguće da dođe i do novog rata, smatra Kurti. „Ne kažem da će nas napasti ovog ili sljedećeg tjedna. Ali mi jačamo naše sigurnosne i obrambene kapacitete", rekao je kosovski premijer.

On je podsjetio na bliske veze Srbije i Rusije, posebno na vojnom polju i rekao da su nakon ruske invazije na Ukrajinu i oni na oprezu. Posebno nakon što je Srbija oko granice s Kosovom već rasporedila 48 ofanzivnih operativnih baza. „28 je vojnih, 20 je žandarmerijskih, s 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj od ovih ofanzivnih operativnih baza, gdje je viđeno mnogo plaćenika Wagner grupe i Noćnih vukova kako kruže i organiziraju se. Neki od njih su došli i na barikade na sjeveru s parolama kojima dominiraju poruke ‘moli se Bogu i drži se Rusije", tvrdi premijer Kosova. „Zbog toga moramo biti oprezni. Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu