Kurz želi postati najmlađi kancelar

Nazvati Sebastiana Kurza ambicioznim bilo bi isto kao kada bismo usporedili uragan s laganom kišom. On je u 2013. godine s 27 godina uspio postati najmlađi ministar vanjskih poslova na svijetu, a ranije ove godine isposlovao je da postane predsjednik jedne od najjačih stranaka u Austriji – konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP).

Stranka ÖVP, koja je trenutno na vlasti u koaliciji sa socijaldemokratima (SPÖ), odmah je pozvala na izvanredne izbore u listopadu 2017. godine. No, ovaj put Austrijanci koji podržavaju Kurza neće glasovati za ÖVP nego za „Listu Sebastian Kurz”. Nositelj liste je ministar vanjskih poslova, a na njoj se nalazi još niz kandidata koje podržava ÖVP.

Kurzov cilj je ne samo postati najmlađi kancelar u povijesti te zemlje nego usmjeriti svoju zemlju prema konzervativnijoj migracijskoj politici, zaustaviti radikalni islamistički terorizam, "rasturiti stari sustav” politike i dovesti svoju naciju na moćniju poziciju u Europi.

Kurz je već sada najpoznatije lice austrijske politike – poznatije i od kancelara Christiana Kerna. Kurz je bio taj koji se uz osmijeh rukovao s predsjednikom Irana Hasanom Rohanijem za vrijeme ranih pregovora o iranskom nuklearnom programu 2014. godine. Njegove izjave su punile naslove u medijima 2015. godine kad je pozivao na efektivniju kontrolu vanjskih granica EU-a za vrijeme izbjegličke krize.

Nevladine organizacije proizvode „kaos"

Kurz je u intervjuu za „Welt am Sonntag" predstavio svoju viziju budućnosti – ako sjedne u kancelarsku fotelju u listopadu. A ta vizija uključuje okončanje „kaosa" koji je nastao uključivanjem nevladinih organizacija u izbjeglički val, ali i da neće dopustiti „uplitanje" turskog predsjednika Erdogana u izbore u Europi. "Imam snagu volje razbiti zastarjeli sustav”, rekao je on za ovaj list, i to počinjući od toga kako se EU nosi s milijunima izbjeglica koje stižu na europske obale bježeći iz područja pogođenih sukobima i siromaštvom.

"Neke nevladine organizacije vjerojatno imaju dobru namjeru (presretanjem ilegalnih migrantskih brodova u Sredozemnom moru),” kazao je Kurz, "ali ipak na kraju one ne doprinose dobrim rezultatima već proizvode samo kaos.”

Da bi zaustavio taj „kaos", Kurz želi zaustaviti "ekonomsku migraciju” u EU za koju jasno kaže da je drukčija od one koja je potaknuta ratom i nasiljem u zemljama kao što su Sirija. On to namjerava uraditi u suradnji s libijskom vladom i zatvaranjem tzv. "Balkanske rute” koju su migranti koristili kako bi došli iz Grčke na zapad Europe. Brzo odbacuje komentare Berlina da se libijski izbjeglički kampovi mogu usporediti s „koncentracijskim logorima".

Kad ga je novinar za vrijeme intervjua nazvao "čovjekom hladnog srca”, Kurz je odbacio tu optužbu istaknuvši: "Ja želim zaustaviti ilegalnu i nekontroliranu migraciju. U isto vrijeme u potpunosti podržavam pomoć na terenu za zemlje u razvoju, kao i stvaranje puteva za legalnu imigraciju u Europu.”

"Nikakvo uplitanje Turske ne dolazi u obzir”

Posljednja stvar koju je Kurz naglasio u intervjuu je da ni Njemačka ni Austrija neće tolerirati bilo kakvo uplitanje izvana u svoje predstojeće izbore. Turski predsjednik Erdogan u petak je poručio turskoj zajednici u Njemačkoj da ne glasuju ni za jednu od velikih njemačkih stranaka na izborima 24. rujna.

Usred napete situacije u svezi s autoritativnim napadom Turske na oporbu u medijima – što je dovelo do toga da Ankara uhiti nekoliko njemačkih državljana – Erdogan je rekao da "poziva sve svoje zemljake da ne prave grešku” glasujući za kancelarku Angelu Merkel.

Gradonačelnik Ankare Melih Gokcek je kasnije istog dana predsjednika njemačke stranke Zelenih Cema Özdemira, koji je i sam dijete turskih migranata u Njemačkoj, nazvao izdajnikom i "armenskim slugom.”

Kurz je jasno upozorio Erdogana da se „drži podalje od naših izbora". "Ako Erdogan ili njegovi ministri planiraju bilo što slično s predstojećim austrijskim izborima, želim jasno staviti do znanja da nećemo prihvatiti nikakvu vrstu uplitanja. Turska je važan susjed (Europske unije) s kojim moramo surađivati ukoliko je to neophodno”, rekao je austrijski ministar vanjskih poslova i dodao – izbjegavajući bilo kakvo spominjanje mogućeg članstva u EU za Ankaru – "poštujući demokraciju i ljudska prava.”