"Lobiram za Balkan u njemačkom parlamentu"

Među njima su i Josip Juratović i Oliver Lukšić. Josip Juratović, rodom iz Koprivnice u Hrvatskoj, u Njemačku je stigao s valom „gastarbajtera“, radnika sa prostora bivše Jugoslavije koji su sedamdesetih godina „trbuhom za kruhom“ u Njemačku odlazili na privremeni rad.

Josip Juratović napravio je neviđen uspon u svojoj karijeri - zahvaljujući političkom angažmanu u Socijaldemokratskoj stranci (SPD). Od tvorničkog radnika dolazi do mjesta stranačkog zastupnika u državnom parlamentu. Juratović je već 25 godina član njemačke Socijaldemokratske stranke i stranački je veoma aktivan na pokrajinskom i općinskom nivou.

2005. godine izabran je za zastupnika stranke u Donjem domu njemačkog parlamenta (Bundestagu). I pored činjenice da su Socijaldemokrati na nedavno održanim općim izborima u Njemačkoj zabilježili znatan pad glasova, Juratović je ponovo imenovan za poslanika i u novom mandatu. U izjavi za Radio Deutsche Welle kaže: „Ima ljudi koji su me birali u parlament upravo zato što sam radnik, što sam netko tko je sedam godina radio u automobilskoj industriji na traci, tko je praktično kroz rad i životno zalaganje stekao poštovanje i dobio 60.000 glasova u mojoj izbornoj jedinici.“

„Lobiranje za Balkan u njemačkom parlamentu“

Od 18 zastupnika stranog porijekla u njemačkom parlamentu, „poznato“ ime ima i tridesetogodišnji Oliver Lukšić. Prezime nosi od svog djeda koji je porijeklom Crnogorac, iz Sutomora kod Bara. Lukšić je od 2000. godine član njemačkih mladih liberala (JuLis), školovao se u Francuskoj i Engleskoj, a posljednjih godina radio je u Bruxellesu pri europskim institucijama. Lukšić ne govori jezik svojih predaka, ali će i to, kaže, vremenom nadoknaditi:

„Za mene, kao novog zastupnika, sada je važno da se priključim jednoj od parlamentarnih grupa koje su u prvom planu zadužene za međunarodne odnose i suradnju sa stranim parlamentima. Ja želim u parlamentu oživjeti temu Balkana, Balkan me jako zanima, upravo zbog mojih predaka.“

„U politici nevažno da li si Josip ili Hans“

Od ukupnog postotka stranaca u Njemačkoj koji su zadržali državljanstvo svoje matične zemlje, 14 % čine građani s prostora bivše Jugoslavije. Iako su druga grupa po veličini, stručnjaci smatraju da nisu dovoljno zastupljeni u političkim strukturama. Josip Juratović objašnjava i zašto:

„To je problem iz prošlosti, jer su u Njemačku uglavnom dolazili stranci, ona gastarbajterska struktura, koja je došla privremeno i koja se o politici nije puno brinula. Smatrali su da je to stvar Nijemaca. U međuvremenu se ta slika promijenila kroz drugu i treću generaciju koja je dosta svjesna da su dio tog društva. Jako je negativno za buduće generacije reći da mi nemamo šanse zato što smo stranci. Dakle, nema nikakve veze da li se ja zovem Josip ili Hans, nego je prije svega važno pitanje zalaganja.“

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: sm