Lovci na krivolovce

Prema službenim podacima svakom petom sisavcu u svijetu prijeti opasnost od izumiranja, no stručnjaci procjenjuju da se radi o svakoj trećoj životinji. Neki od krivaca za to su uništeno prirodno okruženje, ekološko onečišćenje ili izgon od strane čovjeka. No i ciljano ubijanje ima veliki udio u tome, pogotovo kod životinja, čija koža ili kosti su na velikoj cijeni. Zaštitnici prirode i institucije već dugo pokušavaju zaustaviti krivolov i ilegalnu trgovinu životinjama.

Slonovi se ubijaju motornim pilama

Šest mladih muškaraca gaze kroz gustu džunglu nacionalnog parka Belum na sjeveru Malezije. Dvojica su Orang Asli, šumski ljudi, kako se nazivaju starosjedioci malezijskog poluotoka. Oni pripadaju jedinici za zaštitu divljači u okviru Svjetske organizacije za zaštitu životinja (WWF). Danima muškarci patroliraju kroz nacionalni park uzduž granice s Tajlandom tražeći zamke, koje su krivolovci postavili. Lovci kriminalci iz Malezije i njezinih susjednih država ovdje ubijaju tigrove, nosoroge i druge ugrožene životinjske vrste. Odavde lovinu transportiraju preko granice u Tajland i Vijetnam sve do Kine. Ruben Clemens iz WWF-a je vođa male jedinice:

„Osnovali smo ovu jedinicu u listopadu 2008. godine, zato što je krivolov u nacionalnom parku porastao. Počeli smo s grupom običnih seljaka, s nekadašnjim turističkim vodičima i obučili smo ih u zaštitare divljih životinja. Redovno patroliramo i surađujemo s ustanovom za zaštitu divljih životinja. Nadamo se da ćemo na taj način zaustaviti krivolov u ovoj regiji. Od početka godine smo našli i uništili 80 zamki; pomogli smo pri hvatanju sedmero krivolovaca i dva trgovca divljim životinjama, te smo uništili dva logora krivolovaca.“

U malom klancu leži leš slona. Lubanja je rasječena motornom pilom, kljove nedostaju i kosti su razbacane naokolo. Osjeća se žasan smrad. Hermann i njegove kolege iz jedinice su prije nekoliko tjedana pronašli leš: „ Primijetili smo ovaj gadan smrad i zato smo pretražili ovo područje. Tako smo naišli na ovog slona. Kljove su mu odrezane motornom pilom, jer su na tržištu najvrednije. Obavijestili smo ustanovu za zaštitu divljih životinja, oni su došli, poslikali sve i počeli istrage."

Na svijetu ima samo 3000 tigrova

U gustoj šumi nacionalnog parka Belum, članovi jedinice redovno pronalaze tragove tigrova. WWF procjenjuje da na malezijskom poluotoku živi još nekih 500 tigrova. Na cijelom svijetu ih ima manje od tri tisuće. Broj tigrova se u zadnjih deset godina smanjio za 40 posto.

U međuvremenu su i ustanove pojačale lov na krivolovce. ASEAN, savez država jugoistočne Azije, samo je u razdoblju od travnja do lipnja ove godine zabilježio više nego 20 uspješnih akcija protiv krivolovaca i trgovaca. Pritom je zaplijenjeno skoro 5.300 živih životinja i preko 4.800 mrtvih životinja ili njihovih ostataka, sveukupno preko 20 tona – zastrašujuće brojke, iako se krivolovce sve češće hvata. Chumphon Sukkaseam je šef mreže za zaštitu životinja ASEAN-a u glavnom grada Tajlanda Bangkoku: „Bilježimo neke uspjehe, ali još dugo nećemo moći reći, da smo istrijebili ilegalnu trgovinu životinjama. To je ogroman biznis. Po procjenama se na crnom tržištu godišnje okrene više od 10 milijardi dolara s proizvodima zaštićenih životinja. Nitko ne zna koliko točno.“

Malezija je središte ilegalne trgovine. Iz nje se roba transportira dalje do krajnjih kupaca, uglavnom iz Vijetnama i Kine. „Tigrovi se ražu u komade, jer se živog tigra teško prevozi. Komadići se prevoze u prtljažniku automobila ili na kamionima. Teško za otkriti. Krivolovci koriste iste rute kao šverceri drogom i oružjem. I trgovci ljudima koriste te puteve. Iz svih zemalja jugoistočne Azije do krajnjih potrošača.“

Udruga za zaštitu životinja ASEAN-a se pribojava da će za nekoliko desetljeća većina životinja jugoistočne Azije biti istrijebljena, ako se ne zaustave kriminalne aktivnosti.

Autor: Bernd Musch-Borowska/ mj

Odg. ur.: Anto Janković