Macronova europska misija u Moskvi

Kaže se kako se "ne puca dok se razgovara" i u tom slučaju je posjet Emmanuela Macrona Moskvi barem dobivanje na vremenu. On ne putuje samo kao predsjednik Francuske: ona trenutno predsjedava Vijećem EU-a što posjetu Macrona daje dodatni legitimitet diplomatskih napora svih članica Unije.

Isto tako danas njemački i francuski ministri vanjskih poslova, Annalena Baerbock i Jean-Yves Le Drian, putuju u Kijev kako bi još jednom pokazali solidarnost EU-a s Ukrajinom. Sljedećeg tjedna će i Moskvu i Kijev posjetiti i njemački kancelar Olaf Scholz kako bi se nastavili razgovori i potraga za rješenjem koje bi deeskaliralo napetost.

Iz ureda francuskog predsjednika se naglašava kako je Macron u proteklim danima više puta telefonirao s Putinom i čini se da on razgovara s Kremljem više nego ikoji drugi europski čelnik. Francuski diplomati iz toga zaključuju kako Putin ipak nije baš potpuno nesklon razgovarati s Europljanima, usprkos njegove jasne izjave kako on ima što razgovarati samo s američkim predsjednikom Bidenom.

Mora se razgovarati

Ipak, francuski predsjednik ne najavljuje nekakve spektakularne rezultate već i zbog toga što bi mogući neuspjeh bila municija francuskoj oporbi jer je tamo već počela predizborna bitka. Macron ponajprije tek želi domaćim biračima pokazati svoje državničke sposobnosti, a cilj mu je više puta ponovljena tvrdnja kako se "nikad ne smije prekinuti dijalog s Rusijom". I to na svim razinama: kroz NATO, kroz OESS, kroz Normandijski format gdje sudjeluju Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina, a naravno da je tu i Europska unija. "Moramo sve te oblike komunikacije iscrpiti do krajnjih granica", upozorio je Macron. I dodao: "Kako bi se ostvarila ne samo sigurnost na granici s Ukrajinom, nego i čitave Europe."

Odnos Emmanuela Macrona i Vladimira Putina se proteklih godina bitno promijenio: na početku se Macron još trudio impresionirati Putina pompoznim pozivom u dvorac Versailles ili u ljetnikovac francuskog predsjednika na Mediteranu, ali to se nije osobito dojmilo ovog ruskog predsjednika tako da nikad nije došlo do ozbiljnijeg dijaloga o strukturi europske sigurnosti.

Macron je naučio rusku lekciju

Novinarka francuskog lista Le Mondea Sylvie Kauffmann misli da je Macron naučio lekciju: "S jedne strane je to Macronovo šarmiranje vladara Kremlja razljutilo neke partnere u Europi, a s druge je spektakularno porasla ruska volja za postizanjem svojih ciljeva - čak i na štetu interesa Francuske", piše ona u svom komentaru. Posljednja kap je svakako bila najava odlaska ruskih plaćenika, takozvane Skupine Wagner, u Mali gdje je francuska vojna intervencija ionako već u dovoljno velikim nevoljama.

Utoliko Macron sad već bez okolišanja Rusiju proglašava "destabilizirajućom silom" koja hibridnim napadima ugrožava praktično sve bivše republike Sovjetskog Saveza, što je ozbiljna kriza za sigurnost čitave Europe. Pariz je i ovog studenog još jednom zaprijetio "ozbiljnim posljedicama" ako Rusija otvoreno napadne Ukrajinu. Time Francuska također želi ušutkati kritike kako je "previše mekana" ili čak spremna surađivati s Moskvom i kako već tako stvara još dublji jaz između članica Unije.

Zato Macron naglašava kako u tom pitanju vlada sloga prije svega s Berlinom. Francuska predsjedava Vijećem EU-a, ali Njemačka trenutno predsjedava skupinom G7, a povrh toga Poljska u ovom mandatu predsjedava OESS-om - dakle svaka ima svoj forum u kojem mogu djelovati na smirivanju stanja.

Tko što pita Europljane?

No mnoge članice Unije, osobito one koje su u blizini Rusije, nisu zadovoljne jer smatraju da ih se ništa ne pita u toj krizi. Tu pokušava pomoći njemački kancelar pa su predsjednici baltičkih država pozvani u Berlin na sastanak i prije nego što će Scholz otputovati u Kijev i Moskvu. No i francuskim diplomatima je posve jasno: kriza je počela, a može i završiti samo na jednom mjestu - u Moskvi.

Cilj ovog putovanja francuskog predsjednika je i želja pokazati kako i Europljani trebaju i moraju imati pravo nešto reći u krizi na njihovoj istočnoj granici, smatra Tara Varma iz Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose. U osnovi, za Francusku se tu radi o suverenosti Europe i tu je francuskom predsjedniku podjednako važno ojačati poziciju EU-a kao i spriječiti rat.

Jer i Pariz je pokazao kako "ozbiljne posljedice" ne znače tek gospodarske, nego i još ozbiljnije sankcije: jasna poruka Moskvi jest i slanje francuskih jedinica u Rumunjsku kako bi se osnažila tamošnja prisutnost snaga NATO-a. Hoće li Putin  ozbiljno shvatiti i te mjere Francuske i čitavu Europsku uniju - to je egzistencijalno pitanje čitave Europe.