Makedonija bira predsjednika
22. ožujka 2009
Tko će u slijedećih pet godina naslijediti Kira Gligorova, tragično poginulog Borisa Trajkovskog i trenutnog šefa države, Branka Crvenkovskog? I još važnije pitanje: hoće li Makedonija položiti svojevrsni ispit demokracije, nakon skandala na prošlogodišnjim izvanrednim parlamentarnim izborima?
Ovi izbori su ispit
Jer ti su izbori bila tužna slika za Makedoniju: jedan ubijen, osmoro ranjenih, više oružanih incidenata. Sve je to još više udaljio ovu zemlju od njenog glavnog cilja: priključivanje NATO savezu i ulazak u Europsku uniju. Ljube Boškovski, bivši ministar unutrašnjih poslova i donedavni zatvorenik Haškog suda je također jedan od kandidata za prvog Makedonca. Za DW on ističe: "Apsolutno je važno da izbori budu pošteni i demokratski, da se pokaže demokratski kapacitet. Sudbina dva milijuna građana je u našim rukama. Ne smijemo se igrati sa sudbinom i budućnosti Makedonije".
Obzirom na iskustva, izbore promatra više stotina predstavnika međunarodne zajednice. Makedonija već više od pet godina ima status kandidata status. Od ovih izbora ovisi da li će konačno ove godine Bruxelles poslati Skopju termin za početak pregovora za pristup. Prvi korak bi bio ukidanje viza za makedonske građane. Ljubomir Frčkoski, kandidat oporbenih socijaldemokrata, upozorava kako mu se čini da polovica stanovnika ima stranu putovnicu. To je golema opasnost za zemlju, smatra Frčovski, jer postavlja i pitanje lojalnosti Makedoniji.
I opet pitanje naziva
Druga glavna tema je spor s Grčkom o nazivu države. Termin Makedonija je već postala prepreka i u NATO savezu i u Uniji u kojima je i Grčka. Oporba je sklona nagodbi s Atenom, a vladajuća nacionalna i konzervativna stranka VMRO DPMNE zastupa stav kako Skopje treba ustrajati u svojim zahtjevima. Kandidat te stranke za predsjednika, sveučilišni profesor Gorge Ivanov zapravo nije član stranke, ali je favorit ovih izbora. On obećava "signal dobre volje" i predlaže susret s grčkim predsjednikom. Ali niti jedan kandidat u izbornoj utrci nije objavio, kako zamišlja da bi se Makedonija trebala zvati.
"Makedonski Obama"
Izborna utrka je prošla bez sjaja: mitinzi su privlačili manje građana a opći je dojam kako svi kandidati izriču samo opće fraze i daju mutna obećanja. Po prvi puta se za dužnost predsjednika natječe čak sedam kandidata među kojima su troje Makedonci albanske nacionalnosti. Među njima se ističe Imer Selmani, kadidat i vođa stranke Nova demokracija koji je osvojio i naklonost nekih Makedonaca pa bi lako mogao dospjeti u drugi krug predsjedničkih izbora. Gotovo nitko ne očekuje kako bi već ove nedjelje neki kandidat osvojio natpolovičnu većinu glasova.
Selmana se zbog svog etničkog porijekla ponekad naziva i "makedonskim Obamom". Naravno da ovaj političar nema ništa protiv usporedbe sa pobjednikom izbora u Americi i naglašava kako je fenomen Obame nastao već time što ga podržavaju i nacionalni Makedonci. To je znak da se savladavaju etničke prepreke i što Selmani smatra bitnim i za državu Makedoniju i za tamošnju demokratsku zrelost.
Obećanja, obećanja...
Od konkretnih planova za Makedoniju, naravno da svi kandidati najavljuju građanima bolji život, gospodarski razvoj i strane investicije u Makedoniji. Ali realnost u toj državi na Balkanu je sasvim drugačija: pogoni stoje, gospodarstvo je u recesiji i u veljači je proizvodnja bila 16,7% manja nego u veljači prošle godine. Nezaposlenost je već 34%, ali privredni problemi su ionako u posao za vladu - a ne za predsjednika.
Autor: Zoran Jordanovski
Odg. urednik: A. Šubić