Makedonija - izbori u podijeljenoj zemlji

Na predsjedničkim izborima ove nedjelje (13.4) građani Makedonije odlučuju o novom predsjedniku države. No, prema ispitivanjima javnog mnijenja, niti jedan od četvorice kandidata,: aktualni predsjednik Gjorgje Ivanov, socijaldemokratski kandidat Stevo Pendarski, Iljaz Haljimi iz Demokratske partije Albanaca i Zoran Popovski iz male partije GROM, neće u prvom krugu osvojiti potrebnu većinu. Favoriti za prolazak u drugi krug su aktualni predsjednik Gjorgje Ivanov iz vladajuće partije VMRO DPMNE i predstavnik socijaldemokrata SDSM Stevo Pendarovski. Dok političari na vlasti računaju na podršku glasača iz ruralni sredina, SDSM se uglavnom oslanja na pristalice u makedonskim gradovima.

Podijeljena zemlja

Ta dva kandidata nalaze se na čelu dva suprotstavljena tabora. Paralelno s podjelom među glasačima makedonske nacionalnosti, postoji i duboki jaz i među pripadnicima albanske manjine - Demokratska unija za integraciju je dio vladajuće koalicije u Makedoniji, a Demokratska partija Albanaca oporbe.

Između blokova izbijaju žestoki sporovi, a politički protivnici se doživljavaju kao neprijatelji. To ukazuje na loše stanje demokratskog uređenja u zemlji, objašnjava makedonski politolog Petar Arsovski za Deutsche Welle. „Kada dvojica političkih protivnika razgovaraju, dolazi do osobnih napada, omalovažavanja a nerijetko padnu i uvrede.“

U izvješću organizacije Freedom House politički sustav Makedonije u 2013. okarakteriziran je kao „polukonsolidirana demokracija.“

Mediji pod pritiskom

Pored političkih podjela, izvješća Europske unije ukazuju na još jedan vrlo ozbiljan problem – ugroženost slobode medija. Na rang-listi „Reportera bez granica“ Makedonija je ove godine pala sa 123. na 179. mjesto – iako se još 2009. nalazila na 34. mjestu. U posljednjih nekoliko godina istraživački novinari su zastrašivani, i osuđivani na duge zatvorske kazne zbog navodnog „otkrivanja povjerljivih informacija“, a smrt jednog novinara koji je kritizirao režim ostala je nerazjašnjena.

Usporedo s tim, zatvorena je televizija A1 koja se suprotstavljala vlastima, kao i tri dnevna lista, zbog navodnih financijskih nepravilnosti. „Postoje ozbiljni, žestoki napadi na slobodu štampe u Makedoniji, a njihova svrha je da se zastraše svi kritički nastrojeni novinari“, kaže Christian Mihr, voditelj njemačkog ogranka organizacije „Reporteri bez granica“ za Deutsche Welle.

Nezaposlenost smanjena za 11 posto

U Makedoniji se trenutno vodi dvostruka kampanja. Naime, 27, travnja, istog datuma kada bi trebalo da se održi drugi krug predsjedničkih, održavaju se i izbori za parlament. Sadašnji premijer i predsjednik stranke VMRO DPMNE Nikola Gruevski ima dobre izglede da bude ponovo izabran. On se u izbornoj kampanji poziva na uspjehe svoje vlade: nezaposlenost je pala s 39 na 28 posto, odnosno stvoreno je 120.000 radnih mjesta. Poljoprivredne subvencije iznose ukupno 590 milijun eura, direktne strane investicije dosižu dvije milijarde eura. „Mi smo sproveli i više nego što smo obećali, za razliku od svih ranijih vlada“, naglašava Gruevski.

S druge strane, oporba tvrdi kako je Makedonija i dalje zemlja siromašnih. Financijski gledano, Makedonija zaista stoji vrlo slabo u usporedbi s drugim zemljama Europe. Oni koji rade, primaju u prosjeku 350 eura mjesečno, a najveći poslodavac je sama država. Prema službenim podacima, nezaposlenost posebno teško pogađa omladinu. Istodobno, država je potrošila više stotina milijuna eura za sporni projekt Skopje 2014, odnosno podizanje monumentalnih građevina, spomenika i kipova u makedonskoj prijestolnici – a novca za hitno potrebne infrastrukturne projekte nema.

Vanjskopolitički neuspjesi

Sve političke snage u Makedoniji zalažu se za članstvo u Europskoj uniji i NATO-savezu. Usprkos ovom nesvakidašnjem jedinstvu, zemlja veoma sporo napreduje tim putem. Grčka već godinama sprječava euroatlantske integracije i traži promjenu imena Makedonije. Kao opravdanje se navodi stav da bi ova bivša jugoslavenska republika mogla da imati teritorijalne pretenzije na istoimenu grčku pokrajinu. Međunarodni sud pravde je u ovom slučaju jasno stao na stranu Makedonije.

U svojim izvješćima, Europska komisija već pet godina zaredom preporučuje da se otpočnu pregovori o priključivanju Makedonije. Usprkos tomu, proces euroatlantskih integracija još uvijek se nalazi na početku.